U četvrtak, 29. listopada 2026. godine, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon održat će se izlaganje Đure Hubera pod nazivom “Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj – europski primjer suživota“.

Đuro Huber, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, veterinar je i znanstvenik čije je glavno područje istraživanja biologija i ekologija velikih zvijeri, osobito medvjeda, vukova i risova.

Tijekom višedesetljetne karijere vodio je brojne domaće i međunarodne znanstvene projekte te objavio više stotina znanstvenih i stručnih radova, time značajno pridonijevši istraživanju i zaštiti divljih životinja i stekavši brojna domaća i međunarodna priznanja.

U sklopu ciklusa popularno-znanstvenih predavanja „Znanost na Poklonu“ prof. Huber fokusirat će se primarno na suživot medvjeda i ljudi u Hrvatskoj.

Velike zvijeri poput smeđeg medvjeda mogu opstati u nastanjenom krajobrazu samo ako lokalno stanovništvo prihvati njihovu prisutnost, što ovisi o omjeru pozitivnih i negativnih učinaka izazvanih obitavanjem medvjeda u nekom kraju.

S jedne strane razmatraju se proizvedene štete, a s druge turističko iskorištavanje, uključujući lov. Ipak, glavni pozitivni činilac za opstanak medvjeda u nekom nastanjenom području mentalno je poimanje medvjeda kao prirodnog dijela lokalnog staništa.

U tome pažljivo organizirano i provođeno gospodarenje medvjedom može značajno doprinijeti.

U Hrvatskoj su zaštita i dugoročni opstanak populacije medvjeda neosporena strategija, što je jasno naznačeno i u “Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj”.

Prema podacima koje Veterinarski fakultet u Zagrebu prikuplja još od 1981. godine donose se bitne odluke u gospodarenju medvjedom, a posebno one koje se tiču procjenjivanja veličine populacije i akcija kojima se ta veličina izravno regulira (kvota za lov).

Populacija medvjeda u Hrvatskoj kontinuirano je rasla od 1950-tih, kada ih je bilo manje od sto, te danas broji gotovo tisuću jedinki, čime je vjerojatno dosegnut kapacitet staništa.

Profesor Huber naglašava kako pritom treba odvojeno promatrati “ekološki kapacitet” – kada se populacija sama stabilizira oko punog kapaciteta staništa – i “socijalni kapacitet” – određen brojem medvjeda kojeg su ljudi spremni podnositi, a koji je redovito niži od ekološkog.

Kvalitetnim gospodarenjem ta se razlika može smanjiti te se ova dva kapaciteta gotovo mogu i preklopiti. Upravo je u Hrvatskoj ovo preklapanje zamalo postignuto te predstavlja pozitivan primjer za cijelu Europu i svijet.

Predstavljen će biti i aktualni međunarodni projekt LIFE DinPin Bear (2026-2031) kojim se nastoji poboljšati suživot medvjeda i ljudi u svih devet zemalja koje dijele Dinarsko-pindsku populaciju medvjeda.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže u Centru za posjetitelje Poklon i doznaju više o ovim zaštićenim životinjama i njihovom suživotu s ljudima.