RIJEKA – U organizaciji Učiteljskog fakulteta i Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci danas je održan međunarodni simpozij na temu rodnih stereotipa i ravnopravnosti u kontekstu odgoja i obrazovanja. To je drugi put da se na istu tematiku održava ovakav skup na riječkom Sveučilištu, prvi je bio prije dvije godine, a rastući odaziv stručnjaka dobar su indikator su da bi ovo okupljanje, zamišljeno kao interdisciplinarna platforma radi zajedničkog promišljanja o složenim vezama između rodno uvjetovanih sterotipa i odgojno-obrazovnih procesa, moglo postati tradicionalno.

Pozdravnim riječima okupljenima se najprije obratila jedna od organizatorica ovog skupa, šefica Katedre za humanističke znanosti i umjetnička područja Učiteljskog fakulteta u Rijeci doc.dr Ester Vidović, a prigodnim uvodom, kao domaćin, obratio se i dekan učiteljskog fakulteta izv.prof. dr. Darko Lončarić.

– U vremenu u kojem svijet prolazi kroz duboke društvene i kulturne promjene, nužno je, i naša odgovornost, prepoznati kako tradicionalne predodžbe o rodu i kako se to oblikuju identitete djece i mladih, ograničavaju njihove potencijale te utječu na njihove obrazovne izbore i položaje u društvu. Visoko obrazovanje, a posebno obrazovanje budućih odgojitelja i učitelja ima odgovornost biti prostor otpora stereotipima i pokretač društvene promjene. Naglasio bih i ključnu ulogu koje rani predškolski odgoj i obrazovanje ima u prevenciji rodnih stereotipa, rodno uvjetovanih nejednakosti, pa čak i nasilja u društvu. Simpozij poput ovog otvaraju prostor zajedničkim promišljanjima, povezivanjima i razmjenu ideja koji mogu oblikovati stvarnost, ne samo u učionicama, prostorima predškolskog odgoja i ovim našim dvoranama, već i u našem društvu, poručio je Lončarić.

Predsjednica Vijeća za ravnopravnost riječkog Sveučilišta prof. dr. Sanja Barić u kratkim se crtama dotakla protekle četiri godine koliko ovo tijelo egzistira i djeluje na riječkom Sveučilištu za vrijeme koje se, ocijenila je, uspjelo ostvariti jako dobre i kvalitetne temelje institucionalne naravi.

– Naravno, ničeg ne bi bilo bez ljudi, ali je činjenica da je ogromna važnost u postavljanju platformi, sustava i izgradnji modela, jako važnih smjernica i dokumenata od kojih su mnogi usvojene od strane Senata na našu inicijativu, rezmirala je prof. dr. Barić.

Dotičući se tematike prepoznavanja različitih stereotipa, pa tako i rodnih, njihovog prepoznavanja, identificiranja i ugrađivanja u sadržaj budućeg obrazovanja, od onog predškolskog, nižeg osnovnoškolskog, pa na dalje, prof.dr. Barić apostorifirala je kako je, osim sadržaja, strašno važan element kvalitetog dijaloga i razumijevanja među različitostima.

– Identificirati uopće da različitost postoji prvi je i ogroman korak, ali nije dovoljan. Prečesto se i dan-danas u društvu različitost i dalje nastavlja, međusobno od samih skupina, tretirati kao ukopanost u svoje pozicije. Dolazim iz područja ustavnog prava, pa sam puno više izložena u stvarnom životu politici i političarima, pa onda i različitim organizacijama civilnog društva koje su više lijevo ili više desno. Moje je iskustvo je da, nažalost, mnogi od njih ostaju ukopani u svojoj poziciji, gledajući onog drugog ne samo kao različitog nego, prije svega, kao neprijatelja koje apriorno, predrasudno odbacujemo. To je, nažalost, karakteristika i takozvanih lijevih opcija, lijevih udruga, lijevih politika, lijevih zagoravača. Naravno, ne moramo se pokloniti i pristati da nas pregazi druga opcija, ali kontinuirano inzistiranje na postavljene te dvije opcije kao konfliktne, bez mogućnosti dijaloga, bez razumijevanja, bez stvarnog miješanja ne možemo doprinjeti boljem društvu. Zato želim ukazati kolika je vrijednost inzistiranja i ostajanja u poziciji da se želi biti dio rješenja, a ne dio problema. Jako je teško ne biti dio problema jer se lako razljutiti na ekstremnu ili neku krivu poziciju onog drugog, ali s time ne postižemo ništa, ni u Rijeci, ni u Hrvatskoj, ni u svijetu, kazala je prof. dr. Barić, ističući koliko je važno učiniti onu stepenicu više – kako iz osviještenosti zaustaviti sukobe u sebi, s drugima, međusobno izvibrirati novi, bolji svijet.

– Neobično je važno da ovakav simpozij bude na Učiteljskom fakultetu jer to je jedna od najodgovornijih profesija na svijetu. Riječ je o odgoju naše djece i naše budućnosti u koje će biti ugrađeno shvaćanje odakle proizlazi mir, odakle proizlazi prava sloboda, prava neovisnost i dobar život za svih, zaključila je svoje uvodno obraćanje Sanja Barić.