TRIBALJ – U Dječjem vrtiću ”Cvrčak i mrav” Tribalj održano je predstavljanje 3. izmijenjenog i dopunjenog izdanja ”Miće vinodolske kuharice”.

Na početku promocije djeca vrtićkih skupina iz Bribira i Triblja, uz glazbenu podršku Nevena Barca, izvela su program sastavljen od glazbenih, dramskih i plesnih točaka.

Potom je kratko predavanje o važnosti pravilne prehrane u dječjoj dobi održala nutricionistica dr. sc. Martina Linarić.

Martina Linarić

Naglasila je važnost praćenja dječjih nutritivnih potreba, pristup konzumiranju zdrave hrane bez nametanja i važnost redovitog i promišljenog kuhanja.

Pedagoška inspiracija

Prilikom predstavljanja ”Miće vinodolske kuharice”, ravnateljica Vrtića Sandra Miculinić naglasila je da se u vrtićkim jelovnicima nalaze neki recepti koji se nalaze u ovoj kuharici.

– Kroz integrirano učenje u predškolskim ustanovama, ova kuharica je most između teorije i prakse, između tradicije i prirode, te izvor neprocjenjivih životno-praktičnih vještina koje vrtićka djeca razvijaju svakog dana, naglasila je Miculinić.

Dodala je kako Dječji vrtić “Cvrčak i mrav” nosi dijamantni status Međunarodnih eko škola, u sklopu kojega se tradicija suživota s prirodom unosi u vrtićki kurikul.

Sandra Miculinić

Vrtić ima svoj eko vrt koji funkcionira kao zrcalo vinodolske prirode u malom. Djeca siju, sade, njeguju, zalijevaju. U vrtiću uzgajaju autohtono povrće, samoniklo i začinsko bilje, poput ružmarina, lovora i kadulje, o kojima piše ova kuharica.

Neka od jela koja su prezentirana u Triblju upravo su bila iz tog vrta, a pripremila su ih djeca.

– Mića vinodolska kuharica je velika pedagoška inspiracija, jer kad djeca donesu plodove koje su sama uzgojila, uberu začine koje su prepoznala u prirodi, pa kroz igru postanu mali kuhari, vrtić ostvaruje sve čemu teži u današnjem suvremenom odgoju, poručila je ravnateljica.

Dajana Jerčinović, predsjednica Društva “Naša djeca” Vinodol, prisjetila se male djevojčice, Viktorije Zubčić, koja je početkom 2002. krenula u vrtić u njezinu tadašnju odgojnu skupinu i napisala dječjim rukopisom prvi recept za Bribirski prisnac.

Taj recept sačuvala je do današnjeg dana i on se, u znak sjećanja na ovu divnu, talentiranu djevojčicu, koja više nije s nama, nalazi na samom početku knjige.

– O zdravoj hrani napisane su brojne knjige s medicinskog, nutricionističkog i gastronomskog stajališta. Najčešće se kao najzdravija navodi upravo ova naša, mediteranska kuhinja.

Svjesni vrijednosti zdravih prehrambenih užanci starih Vinodolaca, odgojitelji i mališani starije vrtićke skupine u Triblju započeli su 2011. godine projekt “Ča su jili naši stari”.

Cilj je bilo poučiti djecu osnovama zdrave prehrane i podsjetiti starije kako se nekad jelo u skladu s podnebljem, navikama i mogućnostima domicilnog stanovništva, istaknula je Jerčinović.

Dajana Jerčinović

Tijekom dvije godine provođenja projekta, u vrtiće su dolazile mame i bake koje su s djecom pripremale tradicionalna domaća jela i nadahnjivale sve uključene novim receptima i kazivanjima.

– Recepti i kazivači kao da su dolazili sami od sebe, doslovno iz najneočekivanijih izvora koji, naoko, nemaju dodirnih točaka s Vrtićem.

Knjižica je od početne ideje ”samo za internu upotrebu” prerasla u poveću zbirku materijala, crteža, dokumenata i fotografija.

Bili smo svjesni da imamo nešto što će ostaviti trajniji trag, ne samo u ustanovi, nego i među žiteljima naše općine, pa i šire.

Neki recepti su autohtoni i kuhali su ih samo ljudi ovoga kraja i stoga u svom naslovu imaju i toponimske nazive. Većina njih je univerzalnija i odnosi se na način života ondašnjih Primoraca pa su dio zajedničke baštine.

I oni su našli svoje mjesto u ovoj kuharici jer nam kazuju kako ljudska kreativnost u neimaštini može biti najvažniji faktor preživljavanja, naglasila je Jerčinović.

Preko 60 recepata

Iako se ime Dajane Jerčinović provlači kroz sva tri izdanja, u prva dva kao ravnateljice vrtića, u posljednjem kao predsjednice DND-a Vinodol, drugi važni ljudi su isto tako sudjelovali u njenom stvaranju.

U prvom izdanju to su bili: Dubravka Kanjski, Marija Miškulin i Iris Bruketa, tadašnja direktorica TZ Vinodolske općine, u drugom je to bila Silvana Manestar kao voditeljica LAG-a Vinodol.

Klinci i klinceze uz pratnju Nevena Barca

Svi oni su prepoznali značaj čuvanja ovih recepata od ”požara zaborava” i kroz vlastiti angažman doprinijeli da se sve ovo sačuva za buduće generacije.

– Treće izdanje smo potpuno preuredili i posložili nešto drukčije. Odvojili smo hrvatski standardni i čakavski jezik u jednu cjelinu, druga cjelina je prijevod na engleski, a treća cjelina na njemački jezik.

U knjizi se nalazi preko 60 autohtonih recepata vinodolskog i primorskog kraja svrstanih u cjeline: juhe, variva i maneštre, glavna jela s prilozima, međuobroci i večere, salate, slastice i pića i napitci.

Uz to, sve cjeline popratili smo prekrasnim fotografijama Vinodola, koje nam je iz svoje arhive poklonila TZ Vinodolske općine, Roberta Bengez, Franjo Papić i Igor Kleščić.

Mljac, mljac!

Na početku knjige nalaze se popisi namirnica koje su se koristile u Vinodolu, voća, povrća, mesa, samoniklog i začinskog bilja.

Sve je to posloženo kroz razne varijante čakavskog dijalekta Bribira, Grižana, Triblja i Drivenika. Zanimljivo je promatrati ovo jezično bogatstvo.

Ovo je knjiga o preživljavanju i kreativnosti naših ljudi i stanovnika Vinodola koji su živjeli od toga što se je posijalo, zasadilo, uzgojilo i ubralo na škrtoj zemlji.

Usprkos ograničenim resursima uspjeli su preživjeti. Mi smo samo to njihovo umijeće zapisali i pretočili u knjigu, zaključuje Dajana Jerčinović.