SELCE – Po običaju i navadi staroj, ovoga su tjedna po 155. put započele »Maškare va Selcu« ili, kako su stare Selačkinje i Selčani znali reći, »Mesopust na Selcih«. Prema nekim zapisima tradicija maškara u Selcu seže u daleku 1867. godinu, stoga ona niti ove godine neće i ne smije biti zaustavljena. Kako kaže voditelj Selačke mantinjade Adrian Šoštarić, iza koje stoji Udruga mladih Selce zaslužna za organizaciju ovogodišnjih maškara, zbog epidemioloških razloga maškarane zabave subotom i nedjeljom ove se godine neće održati, no oni glavni događaji itekako će se obilježiti. Također, kako bi se zadržala tradicija posjećivanja i ugošćivanja prijateljskih grupa, a kao svojevrsna zamjena za subotnje i nedjeljne zabave, Udruga mladih Selce zakazala je okupljanje prijateljskih grupa u centru mjesta na otvorenome, 19. veljače od 14 sati.

Podizanje peteha

– Selačke maškare i ove su godine po običaju započele podizanjem »peteha« (zastave) i »krađom« stvari neudanim djevojkama, kao i pisanjem poruka u centru mjesta. Prava zabava održala se na prvi mesopusni četvrtak – Tusti, kada je Selačka mantinjada (svirači u mondurama i mažoretkinje) obišla mjesto i pozdravila obrtnike. Na ovaj način započeo je trotjedni maškarani program koji će potrajati do početka korizme, odnosno Pepelnice – kaže Adrian Šoštarić.

Uz podizanje zastave, početak »Maškara va Selcu« obilježen je »krađom« stvari neudanim djevojkama, koje neoženjeni mladići potom nose u centar, odnosno na placu. Takva srijeda ponovit će se još dva puta (16. veljače i 23. veljače). Maškarana zabava započinje prvim četvrtkom – Tusti, kada mantinjada obilazi placu, brljansku štirnu i štirnu na Jami te pritom pozdravlja mještane i obrtnike. Ova tri mjesta posjećuju se zbog toga što je Selce nekada imalo tri sela koja su gravitirala upravo ondje. Uz prvi četvrtak Tusti, obilježit će se još dva četvrtka – Fusti i Poberuhi, i to 17. veljače i 24. veljače od 16 sati.

Zadnji tjedan rezerviran je za najspecifičnije običaje kojima se Selčani najviše ponose. Na mesopusnu subotu (26. veljače) tako se izrađuje mesopust kojega mantinjada čuva do sljedećeg jutra, kada ga nakon mise pokazuje mještanima (mesopusna nedilja). Ako se kojim slučajem dogodi da netko ukrade mesopusta, sljedećih sedam godina se maškare ne održavaju. Za »mesopusni ponediljak« (28. veljače) neoženjeni mladići kreću u obilazak kod neudanih djevojaka kojima se tri srijede kralo stvari. Pritom se pleše po kućama, roditelji nazdravljaju s neoženjenim mladićima, a mladić kojemu u jednoj od kuća »za oko zapne« neudana djevojka obavezno mora zaplesati s njezinom majkom.

Slama i kolo

Najvažniji dan za Selčane svakako je mesopusni utorak, kada se u centru mjesta okupe svi mještani kako bi sudjelovali u tradicionalnom običaju mlaćenja prazne slame. Taj dan i oni koji rijetko izlaze u mjesto odlaze u povorku ili dođu na rivu kako bi se vidjeli s ostalim mještanima. Selčani vole reći da, za razliku od cijeloga svijeta koji praznu slamu mlati cijele godine, oni praznu slamu mlate samo jedan dan u godini, i to doslovno. Mantinjada u utorak pozdravlja okupljene mještane te kreće prem Brdu, gdje se okupljaju žene u nošnjama, da bi se nakon toga svi zajedno vratili u centar mjesta. Tada se na glavnom selačkom trgu prostre prazna slama koja se potom izmlati te u konačnici spali. Dok slama gori pjeva se tradicionalna pjesma »Zorčica zori«, a mantinjada svira plesove Kolunati i Hrvacki. Potom se pleše Selačko kolo, a koje se izvodi u tek nekoliko prilika godišnje.

Maškare va Selcu završavaju u srijedu, čitanjem »šentence« i spaljivanjem mesopusta. U srijedu se maškare ne maškaraju, mantinjada svira posljednji marš, zastava je na pola koplja, mažoretkinje su u crnini, a mesopust kao krivac za sve zlo izgori na paladi. Selčani vjeruju da je ovo zadnja ovakva neuobičajena maškarana godina i da će sljedeća biti »normalna«, dok mladi obećavaju da će se ovaj običaj održati još dugo. Na kraju uvijek vrijedi isto pravilo – »Ča mesopust da, Katarina oda!«

Program do Pepelnice

16. veljače – krađa stvari neudanim djevojkama
17. veljače – drugi četvrtak – Fusti – od 16 sati obilazak mantinjade te pozdravljanje Selca – place, brljaske štirne, štirne na Jami i obrtnika
19. veljače – od 14 sati na selačkoj placi čašćenje prijateljskih grupa koje dolaze u posjetu
23. veljače – krađa stvari neudanim djevojkama
24. veljače – treći četvrtak – Poberuhi – od 16 sati obilazak mantinjade te pozdravljanje Selca – place, brljaske štirne, štirne na Jami i obrtnika
26. veljače – Mesopusna subota – izrada mesopusta
27. veljače – Mesopusna nedilja – pokazivanje mesopusta mještanima
28. veljače – Mesopusni ponediljak – obilazak neoženjenih mladića kod neudanih djevojaka
1. ožujka – Mesopusni utorak – od 15 sati – okupljanje na Brdu, mlaća prazne slame, pjevanje i plesanje tradicionalnih plesova, Selačko kolo
2. ožujka – Mesopusna sreda – čitanje šentence i spaljivanje mesopusta

Počeo Novljanski mesopust

Ovog četvrtka počeo je i Novljanski mesopust, i to »napovidanjem malih mesopustarih«. Nakon što su mali mesopustari napravili krug oko grada i pozdravili mještane, uslijedilo je »prvo napovidanje dovcen i dovican«, odnosno »napovidanje velih mesopustarih«. Prvi četvrtak – Tusti tako je najavio početak trotjednog Novljanskog mesopusta, običaja koji je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a koji će potrajati sve do »čiste srede« ili Pepelnice. Program mesopusta nastavlja se već sutra »ženidbom mlade mesopustove«. Okupljanje je zakazano u 13 sati ispred Doma kulture, dok će »Zakon mlade mesopustove« početi od 15 sati.