Iza Vinske kuće Pavlomir je vrlo uspješno razdoblje: 'Berba je onaj najljepši dio godine u svakom vinogradu'

U prilog tezi o uspješnosti i kvaliteti ovogodišnje berbe govore i prve četiri zlatne medalje na Sabatini

povezane vijesti

Još je jedna uspješna vinogradarska godina iza Vinske kuće Pavlomir. Kako saznajemo od Miroslava Palinkaša, vlasnika vinarije, ovogodišnja berba donijela je puno razloga za zadovoljstvo.

– Došli smo do željenih količina vina u podrumu, s vrlo visokom kvalitetom omjera šećera i kiselina, a sad smo u fazi pripreme vina za tržište, rekao je Palinkaš.

Tvornica na otvorenom

U prilog tezi o uspješnosti i kvaliteti ovogodišnje berbe govore i prve četiri zlatne medalje koje je Pavlomir zaslužio na jubilarnom, 35. Međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina 2025, održanom ovog mjeseca u Bolu na Braču.

– Naša mlada vina graševina, žlahtina kvalitetna, žlahtina Grand Cru i rose osvojila su zlatne medalje u kategoriji najboljih mladih vina. Ove nagrade su pokazatelj uspješnosti ovogodišnje berbe, ali i uloženog truda i rada u stvaranje izvrsnog vina. Hvala svim stručnjacima i organizatorima na ovom izvanrednom priznanju, kazao je Palinkaš.

Berba u Pavlomiru je trajala gotovo mjesec dana. Prvo je započela berba muškata žutog, zatim žlahtine, nakon čega je uslijedila kratka pauza do berbe sorte cabernet sauvignon. Palinkaš dodaje kako je u berbi sudjelovalo oko 30 berača. Iako je riječ o napornom i teškom fizičkom poslu, uspješno je, na zadovoljstvo sviju, priveden kraju.

– Još uvijek preferiramo ručnu berbu grožđa jer smatramo da je za vino najbolje kad svaki grozd prođe kroz ruku i kad se prirodno selektira već na trsu, što će reći da one grozdove koji nisu za preradu, jednostavno ne beremo. Grožđe se bere ujutro rano, od 6 pa negdje do 13 sati, zatim se posprema u hladnjaču, gdje se dobro rashladi, nakon čega slijedi prerada. Bitno je da mošt bude potpuno hladan jer na taj način iz njega »izvlačimo« najbolju kvalitetu, navodi naš sugovornik.

Berba, kako kaže Palinkaš, vinaru uvijek predstavlja posebnu emociju. Cjelogodišnji rad i trud tada je konačno pospremljen u bačve, a do tog trenutka uvijek postoji faktor rizika.

– Vinograd je tvornica na otvorenom. Uvijek je moguće da dođe do neke od elementarnih nepogoda, koja vam onda može uništiti ono što ste radili cijelu godinu. Zato je berba i najljepši dio godine u vinogradu. Svi smo veseli jer ubiremo plodove našeg mukotrpnog rada i napokon možemo u njima uživati, ističe Palinkaš.

Nova sorta

Na približno 35 hektara vinograda, uključujući četiri hektara graševine u Šarengradu kod Iloka, Pavlomir njeguje pet sorti: žlahtinu, chardonnay, muškat žuti, cabernet sauvignon i graševinu. Najviše je žlahtine, približno dvije trećine cjelokupnog uroda.

– To je naša glavna sorta koja je i ove godine dosegla nekih 20-ak hektara u Pavlomiru. Spadamo u vodeće proizvođače žlahtine u Primorsko-goranskoj županiji po količinama. Pobrali smo i cabernet sauvignon te muškat žuti. Inače imamo i chardonnay, ali trenuračno smo u fazi mijenjanja nasada. Nakon prošle berbe smo ga povadili, zasadili nove površine chardonnaya sa specijalnim sadnicama za proizvodnju pjenušavih vina, ali i za mirna vina. Novost od ove godine je i da smo posadili pinot crni, novu sortu koju uvodimo u naš asortiman, napominje Palinkaš.

U širokoj ponudi Pavlomira ističu se i pjenušci – njih čak četiri, među kojima su Palinkaš Geni od graševine, San Marino od žlahtine, Ružica Vinodola od cabernet sauvignona te 1288 od tri sorte grožđa. Tu su i kvalitetna te Grand Cru žlahtina, dva tipa rosea, desertni muškat žuti, chardonnay, kvalitetni, vrhunski i vrhunski barrrique cabernet sauvignon, ali i četiri vrste rakija – smokovača, medica, travarica i komovica.

Novljanska vinarija godinama ide u dobrom smjeru, a sve češće moderniziraju i obnavljaju postojeće nasade, unatoč negativnom općem trendu smanjenja broja hrvatskih vinograda. Uz nova ulaganja u vinariji, Vinska kuća Pavlomir nedavno je uložila čak 500 tisuća eura u najmoderniji pogon opremljen novim rashladnim sustavima, drvenim bačvama, betonskim jajima i amforama, a cilj im je uvesti nov način proizvodnje vina – biodinamiku. Vina nastala ovim procesom proizvodnje su prirodna, bez sumpora i kvasca, izrađena tradicionalnim metodama. Ovakva vina poznata su i pod nazivom »oranž vina«. Vinska kuća Pavlomir prva će pokušati na tržište plasirati žlahtinu iz amfora nastalu biodinamičkim procesima proizvodnje.

Autohtone sorte

– Projekt ulaganja u novu opremu je u završnoj fazi. Oprema se već montira, ostalo nam je još nekoliko bačvi koje trebamo dopremiti. Odobren nam je kredit, a sad čekamo povrat dijela investicije iz europskih fondova. Administracija nas malo koči u svemu tome, gleda se svaka »točka i zarez«, što pomalo obeshrabruje entuzijaste poput nas koji želimo saditi nove nasade. Stanje u vinogradarstvu je alarmantno i zato bi bilo dobro da i sustav ima više sluha za vinare i vinogradare, upozorio je Palinkaš.

Razgovor završavamo u pozitivnom tonu. Vinarija Pavlomir, kazat će Palinkaš, ide u jako dobrom smjeru, njihova vina sve su traženija na tržištu, a naročito sve popularnija žlahtina.

– Nedavno smo započeli i izvoz žlahtine prema Njemačkoj, dobivamo upite iz Beča… Ne čudi nas interes kupaca za žlahtinom, naročito kod stranih turista kojima su zanimljive upravo autohtone vinske sorte koje ne postoje drugdje u svijetu. Upravo je to prednost autohtonih sorti, pa tako i žlahtine, govori novljanski proizvođač vina.

Na pitanje koja je tajna njihova uspjeha, Miroslav Palinkaš će kratko, jasno i vrlo nedvosmisleno odgovoriti: uporan rad!