Vjerski život

Džemat u gradu na Dubračini proslavio 30 godina postojanja. Crikvenički muslimani žele stalnog imama

Robert Šimonović

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Dolazak stalnog imama u Crikvenicu podigao bi Džemat na višu organizacijsku razinu, kaže Denis Beganović



CRIKVENICA – Vjerska zajednica muslimana okupljena oko džemata Crikvenica uspješno djeluje u gradu na Dubračini punih 30 godina, a džemat Crikvenica koji se nalazi u sastavu Medžlisa islamske zajednice Rijeka i okuplja muslimane s područja gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine, ove je godine i proslavio taj veliki jubilej. Okrugla obljetnica proslavljena je prigodnim vjerskim programom u prostorijama džemata Crikvenica u Dramlju, na adresi Vukovarska 72.


Tim povodom porazgovarali smo s predstavnikom bošnjačke nacionalne manjne u gradu Crikvenici Denisom Beganovićem. U razgovoru smo se dotaknuli statusa muslimana i Bošnjaka u Crikvenici i pitanja njihove integracije u društvo. Beganović nam je, između ostalog, otkrio dužnosti i obveze koje nosi funkcija predstavnika bošnjačke nacionalne manjine, kako je zadovoljan suradnjom s Gradom Crikvenicom, gdje vidi prostor za napredak i poboljšanje statusa muslimana i Bošnjaka u Crikvenici, kao i brojne druge zanimljivosti.


Islamski vjeronauk


Na području grada Crikvenice prema zadnjem popisu stanovništva živi 135 Bošnjaka i čak 405 muslimana, koji čine udio od 4,5 posto ukupnog broja stanovnika u gradu Crikvenici, što je iznad državnog prosjeka (1,5 posto). Kako kaže Beganović, džemat Crikvenica je nastao za vrijeme Domovinskog rata kao rezultat vjerskih potreba i aktivnosti koje su se odvijale u kućama džematlija, obitelji hadži Kruške i hadži Ćemana.




– Vlastitim sredstvima džematlija kupljen je stan u Vukovarskoj ulici u Dramlju, gdje se i službeno održavaju vjerske aktivnosti sve do današnjih dana. Tijekom Domovinskog rata u temelje državnosti utkano je i preko 1.200 muslimana, koji su svoje živote dali za našu današnju slobodu. Od tada pa do danas vjerske aktivnosti u džematu Crikvenica se odvijaju u kontinuitetu, klanja se džuma-namaz, teravih-namaz tijekom mjeseca ramazana gdje dolaze imami iz Islamskog centra u Rijeci, napominje Beganović.



Dodaje i kako se danas u dvije crikveničke osnovne škole održava i nastava islamskog vjeronauka koju predaje muallima Meliha Hasanović. Islamski vjeronauk prisutan je i u Srednjoj školi dr. Antuna Barca, gdje nastavu održava vjeroučitelj i glavni imam Medžlisa iz Rijeke Hidajet ef. Hasanović. Kako ističe Beganović, status muslimana podigao bi se na višu organizacijsku razinu dolaskom stalnog imama u Crikvenicu i dobivanjem većih i boljih prostorija za odvijanje vjerskog života muslimana u Crikvenici.


Halal ponuda


– Džemat Crikvenica zbog širokog prostora, kao i velikog broja muslimana koji se bave nekom djelatnošću (ugostiteljstvo, građevinarstvo, trgovina…), mogao bi postati izuzetno dinamičan džemat. Vjetar u leđa svakako bismo dobili angažmanom stalnog imama, ali treba računati i na veću aktivnost prvenstveno domicilnih muslimana, ističe Beganović.


Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine naglašava kako se dolaskom gostiju islamske vjeroispovijesti na crikveničku rivijeru javljaju i veće potrebe za umrežavanjem crikveničkog džemata u turističku ponudu grada Crikvenice.


– Hotelsko poduzeće Jadran od 2017. godine pristupilo je halal certificiranju i dodatnoj edukaciji osoblja po tom pitanju. Svjetske turističke statistike govore da je to ogromno tržište i da gosti iz zemalja koje drže do halal ponude troše u prosjeku i do 500 dolara više od drugih turista. Osim Jadranovih hotela, halal prehranu ima i restoran Tržnica grill kraj crikveničke tržnice te Kebab Crikvenica. Kroz turizam kao osnovnu granu privrede našega kraja i muslimani džemata Crikvenica sudjeluju u svim njegovim elementima te tako pospješuju i status džemata koji je kroz tridesetogodišnje razdoblje djelovanja postao vrlo prepoznatljiv, naglašava Denis Beganović.


Uloga manjine


Uloga predstavnika bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice je propisana Zakonom o pravima nacionalnih manjina, a u praksi je ona savjetodavnog karaktera.


– Aktivno sudjelujem u radu Gradskog vijeća, predlažem akte koji doprinose poboljšanju kvalitete života i boljitka pripadnika naše nacionalne manjine. Imam izuzetno dobru komunikaciju sa svim institucijama Grada Crikvenice, mnoge od njih su mi podrška u radu, a predstavnici istih rado dolaze na mnogobrojne programe koje organiziramo u okviru moga plana rada. Tu su tradicionalne Večeri bošnjačke kulture u Gradu Crikvenici koje sam već sedam puta uspješno realizirao i koje su bile izuzetno dobro posjećene. Prošle godine sam pokrenuo prvi poetsko-glazbeni susret »Eglen od fajde« na kojem je sudjelovao veliki broj književnika i glazbenika iz regije, a ove godine krajem studenog manifestaciju ću dodatno proširiti s mnogo zanimljivih sadržaja na koje su svi dobrodošli. Početkom ljeta formirali smo i dječji zbor Jadranski dragulji koji prvenstveno njeguje islamske duhovne pjesme ilahije. U zboru pjeva 15 djece, uglavnom osnovnoškolaca, a zborom rukovodi Zinajda Račić, kaže Beganović.


Jezik u školama


Predstavnik Bošnjaka zalaže se i za implementaciju nastave bosanskog jezika u crikveničke škole.


– Nastavni program po europskom C modelu je zaživio u mnogim sredinama gdje je veći broj pripadnika naše nacionalne manjine, a primarni mi je cilj da projekt zaživi u crikveničkim školama gdje je svake godine sve veći broj potencijalnih polaznika spomenutog modela. Kroz programsko djelovanje prezentiram našu domovinu u najboljem svjetlu i nastojim što bolje povezati Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku u gospodarskom, političkom i svakom drugom segmentu. Kada govorimo o unapređenju kvalitete rada manjinskih zajednica, financijski resursi koji ovise o proračunskim projekcijama uglavnom su dostatni za sve projekte za koje izrađujem plan rada i financijski plan. Smatram da bi uloga predstavnika trebala biti veća i značajnija od savjetodavne jer često predstavlja veću grupaciju ljudi. Realne potrebe za predstavljanje naše manjine kroz organe općinskih i gradskih vijeća su velike pa svakako apeliram na aktivniji angažman Bošnjaka na građanskim listama kako bi se što bolje integrirali u svim sredinama i imali što legitimnije predstavnike u tijelima vlasti, zaključuje Denis Beganović.