Tematska radionica o plažama

Crikveničkoj rivijeri nedostaje 35 tisuća kvadrata plaža

Franjo Deranja

Neki stručnjaci smatraju da bi trebalo mijenjati sadašnji sustav dodjele koncesija za plaže / Foto V. KARUZA

Neki stručnjaci smatraju da bi trebalo mijenjati sadašnji sustav dodjele koncesija za plaže / Foto V. KARUZA

Temeljem anketiranja gostiju predložene su tematske plaže – obiteljska, plaža sporta i rekreacije te slično tome. Tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu izradio je Program uređenja i upravljanja plažama na području Crikveničko-vinodolske rivijere



CRIKVENICA – Održana je prva tematska radionica o stanju i koncesioniranju na plažama na području Crikveničke rivijere te zakonskom okviru povezanom s tim, a svoje mišljenje na njima daju predstavnici gospodarstva, odnosno hotelijerstva i turizma, ugostiteljstva, obrtnici te privatni iznajmljivači. Prva radionica, uz sudjelovanje više dionika u toj tematici, otvorila je neke nove-stare dvojbe, kako je rekao Mario Vukelić, predsjednik Udruge vjerovnika, bivših radnika i malih dioničara crikveničkog Jadrana.



– U proteklih desetak godina broj komercijalnih postelja povećao se za više od tisuću pa se procjenjuje da danas na Crikveničkoj rivijeri nedostaje najmanje 35 tisuća četvornih metara plažnih površina. Ova radionica nije ušla u tu problematiku, niti o kvaliteti materijala što bi se pritom koristili i održivosti projekata, zaštiti okoliša – kaže Vukelić.


Predložene su »tematske plaže« – obiteljska, plaža sporta i rekreacije te slično tome – a to je uslijedilo temeljem anketiranja gostiju. Rečeno je da bi i turiste i domicilno stanovništvo trebalo kontinuirano anketirati o tim pitanjima. Zanimljivo je da je 28 posto anketiranih navelo da bi rado plaćali ulaznicu kad bi gradsko kupalište u Crikvenici imalo nekadašnji sjaj!
Mario Kružić, ravnatelj Županijske lučke uprave Crikvenica, usprotivio se stavu da bi koncesije za kupalište trebao dodjeljivati Grad Crikvenica, a ne Primorsko-goranska županija, jer je »upravo Grad autor osporavanog idejnog rješenja, iz čega je proizišao i aktualni spor u vezi s gradskom plažom« te izrazio sumnju da je Grad kapacitiran za provedbu postupka koncesioniranja.
Korjenite izmjene
Darko Manestar je za način koncesioniranja plaža putem lokalnog dioničkog društva koje bi uključilo sve zainteresirane (Grad, hoteli, privatni iznajmljivači), ali Zakon o koncesijama ne predviđa neposrednu dodjelu na plažama takvim društvima, već bi i ona trebala obvezno sudjelovati na natječajima pa bez korjenite izmjene postojećeg zakona to nije moguće ostvariti. Robert Josip Manestar apelirao je prema nositeljima koncesijskih odobrenja da svoje objekte na plažama drže znatno dulje otvorenima, s čime se suglasio i Dragutin Šnajdar, nositelj koncesije u Selcu.
Podatak da čak 90 posto turista, posebice stranaca, dolazi provesti svoj odmor kod nas prvenstveno radi naših plaža, potaknula je stručnjake u oblasti turizma, posebice na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu riječkog Sveučilišta da se pozabave tim fenomenom. S tim u vezi provedena je i fokusirana anketa među domaćim i stranim turistima. To dovodi, nadalje, do razmatranja metodologije i modela koncesioniranja pa onda i do dugoročnije politike u održavanju naših plaža, u ovom primjeru do plaža na Crikveničkoj i Crikveničko-vinodolskoj rivijeri.
U središtu pozornosti pritom je, istodobno, i strategija razvoja turizma, a pojedinosti je pojasnio prof. dr. Dragan Magaš koji je sudjelovao u tome, a svojedobno je i kao član radne skupine sudjelovao u izradi novog Zakona o turističkim zajednicama.
Strategija razvoja turizma za razdoblje od 2019. do 2029. donesena je 2018. godine i uključuje 12 komplementarnih programa. Nije slučajno da se prvi program odnosi na uređenje i unapređenje naših plaža. Ta strategija, također, osnovica je za izradu Programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području Crikveničko-vinodolske rivijere, a na čemu je više od godinu i pol radio tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
Turistička anketa
To uključuje pravni okvir za upravljanje plažama: određivanje načina upravljanja plažama kao strateškog cilja hrvatskog turizma te destinacijski menadžment i metodologiju upravljanja plažama. Pritom su ankete provedene među turistima i nositeljima tog oblika ponude vrlo bitne za dijagnosticiranje postojećeg stanja. Rezultati su sljedeći: gosti su iznimno zadovoljni tom prirodnom komponentom ponude, čistoćom mora i ljepotama krajolika te to ocjenjuju visokom 4,3 ocjenom! Tako se izjašnjava visokih 54 posto anketiranih. Također je mišljenje da postojeći sustav koncesioniranja limitira unapređivanje kvalitete naše plažne ponude. Ostale elemente ponude turisti ocjenjuju ocjenom tri pa i niže.
Ankete i razgovori s ostalim dionicima pokazali su da im sadašnji sustav dodjele koncesija, i to sa županijske razine, umnogome otežava inovacije i kreativnost čime bi željeli i mogli podići kvalitetu plažne ponude cijele rivijere. To znači da je lokalna organizacija lišena prava na upravljanje svojim vrlo značajnim segmentom ponude, a to su upravo – plaže! Tu se, smatraju stručnjaci, krije i odgovor na pitanje zašto su nam u posljednje vrijeme neke plaže tako zapuštene.