PODUHVAT

Crikvenička srednja škola prva je u Hrvatskoj donijela strategiju za mentalno zdravlje učenika

Robert Šimonović

Foto M. Levak

Foto M. Levak

U prosječnom hrvatskom razredu od 20 učenika čak dvoje djece ima evidentiran problem mentalnog zdravlja



CRIKVENICA – Srednja škola Dr. Antuna Barca iz Crikvenice nedavno je objavila Strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja učenika, čime je postala prva škola u Primorsko-goranskoj županiji, a prema dostupnim informacijama i prva škola u Hrvatskoj koja je donijela jedan ovakav dokument. Znanstvena istraživanja, ali i iskustva djelatnika škole, pokazuju da je broj i ozbiljnost problema mentalnog zdravlja među djecom i mladima kontinuirano u porastu, a zabrinjavajući su i UNICEF-ovi podaci iz 2021. godine prema kojima čak 11,5 posto djece i mladih u Hrvatskoj ima dijagnosticiran psihički poremećaj, što znači da u prosječnom hrvatskom razredu od 20 učenika čak dvoje djece ima evidentiran problem mentalnog zdravlja. Međutim, kako ističu iz crikveničke srednje škole, postoji velika mogućnost da ima djece i mladih koji »prođu ispod radara« i pate u tišini. U svjetlu ovih zabrinjavajućih statistika i rastuće potrebe za brigu o mentalnom zdravlju mladih, škola je osnovala Tim za mentalno zdravlje u lipnju ove godine.


Kako saznajemo, cilj ovog tima je razviti i implementirati Strategiju za mentalno zdravlje, pratiti njenu provedbu te redovito evaluirati njezine učinke, dok glavni ciljevi strategije uključuju osiguravanje edukacije nastavnika i roditelja o prepoznavanju i podršci mentalnom zdravlju učenika te implementaciju preventivnih programa i protokola za reagiranje u kriznim situacijama, s ciljem poboljšanja dobrobiti i psihološke otpornosti mladih.


Zabrinjavajući val


Posjetili smo članove tima koji čine Jasna Borbelj Čeko, Mia Lakotić, Helena Mance, Milan Martuslović, Iva Suden, Dolores Matetić, Mirna Polić Malnar, Andrea Gašparović, Julija Perhat, Helen Caser i ravnateljica škole Ana Tomić Njegovan, a razgovarali smo sa psihologinjom Jasnom Borbelj Čeko i profesoricom hrvatskog jezika i književnosti Mirnom Polić Malnar.




Psihologinju Borbelj Čeko pitamo kako su uopće došli na ideju izrade jedne ovakve strategije.


– Ideja je potekla s prve konferencije školskih psihologa »Horizonti snage« u veljači ove godine, na kojoj je, između ostalog, održan i okrugli stol na temu »Strategije mentalnog zdravlja i protokola postupanja u slučaju krize«. U zadnje vrijeme uočavamo povećanje depresivnosti i anksioznosti kod učenika, poteškoće koje vrlo lako mogu prijeći u stanje patologije. Sve je više problema u obiteljima, a u Hrvatskoj i svijetu se javlja i zabrinjavajući val samoozljeđivanja kod učenika. Tu su i drugi problemi. Primjerice, učenici sve više vremena provode na društvenim mrežama, a sve manje komuniciraju uživo, što rezultira time da se povlače u sebe, smanjene su im socijalne i emocionalne vještine, a posljednično dolazi i do poremećaja u učenju, smanjene pažnje, koncentracije i slično, napominje psihologinja škole.


Glavne odrednice


Iz tog razloga u crikveničkoj Srednjoj školi Dr. Antuna Barca kreirali su Strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja učenika, koja bi trebala pomoći u prevenciji i suzbijanju ovih problema. Kao glavne odrednice ove strategije ističu se edukacija nastavnika, edukacija roditelja, preventivni programi za učenike, protokol za krizne situacije, adresar za pomoć i povjerljivost informacija.


– Kod edukacije nastavnika cilj je osposobiti ih da prepoznaju izazove mentalnog zdravlja kod učenika i da znaju kako reagirati te ih usmjeriti prema stručnjacima. Važno je voditi računa i o mentalnom zdravlju učitelja, stoga je strategijom planirana intervizijska grupa koja bi pridonijela dobrobiti nastavnika i sprječavanju »sagorijevanja« na poslu (burnout). Nužna je i edukacija i osvještavanje roditelja o tome kako prepoznati i podržati mentalno zdravlje svoje djece te kako pravodobno reagirati ako primijete probleme. Uz to, planira se sveobuhvatna trijaža svih prvih razreda pri čemu će se ispitivati teškoće mentalnog zdravlja i nižeg samopoštovanja kako bi pravovaljano učenike koji imaju teškoća uključili u savjetodavni rad ili ih uputili na pravo mjesto za pomoć. U slučaju problema kao što su samoozljeđivanje ili suicidalnost, strategija sadrži jasno definirane protokole postupanja za nastavnike i stručne suradnike. Učenicima, roditeljima i nastavnicima kroz strategiju je dostupan i adresar za pomoć, odnosno popis mjesta na kojima mogu dobiti pomoć i podršku, navodi Jasna Borbelj Čeko.


Putokaz za snalaženje


Profesoricu hrvatskog jezika i književnosti Mirnu Polić Malnar pitali smo kako prepoznati potencijalne teškoće mentalnog zdravlja učenika u razredu.


– Poteškoće možemo prepoznati na nebrojeno načina. Ako ponašanja djeteta odudaraju od očekivanih, od onoga kako doživljavate i poznajete dijete kroz godine koje ga pratite, ako je njegov uspjeh oslabio, ako je postalo introvertirano ili pretjerano ekstrovertirano, sve su to načini da uvidite da se nešto s učenikom događa, govori Polić Malnar, dodavši kako je ovakva strategija od velike važnosti i za nastavnike.