CRIKVENICA – Nije potrebno paliti knjige da biste uništili neku kulturu, već trebate samo navesti ljude da ih prestanu čitati… Dakle, poticanje čitanja itekako je važno za svako društvo koje sebe voli nazivati naprednim, a osim što je ono bitan faktor koji određuje stupanj razvijenosti određene civilizacije, čitanje nerijetko vežemo uz stupanj razvijenosti/svjesnosti svakog pojedinca. Jer, čitanje za um predstavlja ono što i vježba za tijelo. S jednim se čuva i jača zdravlje, a s drugim vrlina, koja je zdravlje uma. A što i koliko čitaju Crikveničani i drugi posjetitelji Gradske knjižnice Crikvenica, otkrila nam je ravnateljica Knjižnice Irena Krmpotić. I ne samo to, već i koje su sve aktivnosti u crikveničkoj knjižnici aktualne u rujnu, kao i kako je proteklo ljeto u domu cara Edgara – knjižničnog mačka koji je tek jedna od mnogih posebnosti ove, relativno nedavno uređene, posve moderne knjižnice.

Puno vikendaša

Kako kaže ravnateljica Irena Krmpotić, članovi crikveničke knjižnice nisu samo oni s područja grada Crikvenice, već i oni s područja okolne Vinodolske općine i grada Novog Vinodolskog, a u Knjižnicu je učlanjen i velik broj vikendaša, ponajviše Zagrepčana.

– Zagrepčani vole doći kod nas jer red koji se čeka na knjigu u Zagrebu nije jednak onome koji se čeka u Crikvenici. Zagrepčani čekaju i po više mjeseci na pojedinu knjigu, dok je kod nas čekanje na knjigu minimalno, osim ako se baš ne radi o nekoj najnovijoj hit knjizi – govori Irena Krmpotić te otkriva da je »najčitačica« upravo sedmogodišnja djevojčica iz Zagreba.

– Simbolično, najmlađi korisnik usluga naše knjižnice je Zara Kluković, djevojčica od tek sedam godina, dok je naša najstarija korisnica gospođa od 77 godina. Zara dolazi iz Zagreba te ljeti boravi u Crikvenici, a ona je u 90 dana (od 1. lipnja do 1. rujna) posudila čak 56 knjiga, što znači da u prosjeku svakih dan i pol pročita jednu knjigu. Pretežito se tu radi o duljim slikovnicama, a čak i ako joj ih roditelji čitaju, podatak je impresivan. Zaista me veseli što u vremenu u kojem se, generalno govoreći, jako malo čita, postoji netko tko ovakvom željom i ovim tempom »guta« knjige – kaže ravnateljica, a na pitanje što se najviše čita u crikveničkoj knjižnici odgovara da se uglavnom radi o ljubavnim romanima, zatim obiteljskim sagama, povijesnim ili, pak, kriminalističkim romanima.

Ljeto na zalasku

Kada se retrospektivno osvrnemo na ljeto na zalasku, ono je u crikveničkoj knjižnici otvoreno izložbom slikovnica dječjeg stvaralaštva, nastalih u sklopu eTwinning projekta »Slikovnicom povezani«. Autori projekta su učiteljica Andrea Barac i 4.b razred OŠ Zvonka Cara iz Crikvenice, kao i učiteljica Bojana Lanča i 4.b razred talijanske OŠ San Nicolo iz Rijeke.

Također, u suradnji s Katedrom čakavskog sabora Kotor, čitavo ljeto se mogla razgledati donacijska izložba slika likovnih umjetnika i fotografija članova Fotokluba Crikvenica s druge likovne kolonije Pod Kotoron. Nadalje, Crikveničani i njihovi gosti mogli su iz predavanja Zvonimira Navale saznati brojne zanimljivosti o Hrvatima u Burskom ratu (od 1899. do 1902.). Navala je na istu tematiku napisao i knjigu na engleskom jeziku, a radi se o povijesti Hrvata koji su se iselili krajem 19. stoljeća s prostora današnje Hrvatske u južnu Afriku. U ratu između britanske imperije i južnoafričkih burskih republika sudjelovalo je oko 25 Hrvata na burskoj strani. Knjiga će biti objavljena na hrvatskom jeziku, a izdavanje će podržati i crikvenička knjižnica.

Stolica više tražilla se na predstavljanju nove knjige, zbirke pripovijedaka novinara i pisca Franje Deranje »Ponovo rođen«. Uz 18 zanimljivih, a nekih i autobiografskih priča, čitatelje će razveseliti scensko uprizorenje Deranjine monodrame »Snoviđenja u nesanici« u adaptaciji glumca Željka Mavrovića. Za ljetnih mjeseci nisu odmarale ni članice čitateljskog kluba Ćakulice, koje su se redovito sastajale i davale preporuke za čitanje putem Facebook stranice Knjižnice.

Ljetna događanja u selačkom ogranku knjižnice otvorena su izložbom fotografija Fotokluba Crikvenica »Ljekovito bilje našeg kraja«, a ljeto zatvara izložba akvarela »Boje ljeta«, autorice Rufide Opačak. U Selcu je za najmlađe održana i kreativna radionica izrade mini kišobrana od vune »Jesenski kišobran«, dok je u središnjoj knjižnici Crikvenica otvorena izložba fotografija članova Fotokluba Crikvenica »Povijesna baština i običaji našega kraja«. Izložba će se moći razgledati do 13. listopada.

Rujanski program

Što se tiče daljnjih aktivnosti u rujnu, tu su vesele pričaonice »Bebeteka« za Bebuljke (djeca od 0 do 3 godine) i Čituljke (djeca od 3 do 5 godina), dok u Selcu ide projekt »Naša mala knjižnica«, u suradnji s izdavačkom kućom Ibis grafika. Projekt ove godine ponovo okuplja renomirane autore i ilustratore slikovnica i knjiga za djecu iz čak osam zemalja, čime se želi biti u korak s modernom dječjom književnošću te ponuditi djeci zabavu i suvremenu knjigu. Svrha projekta je potaknuti djecu na slobodno čitanje, stvaranje čitalačkih interesa te čitanje s razumijevanjem i usvajanjem socijalnih vještina. S radom nastavlja i čitateljski klub za djecu od 5. do 8. razreda – Biblice.

– U goste nam stiže i Nastja Kulović, autorica knjige »Kud si krenula«, u kojoj progovara o životu s multiplom sklerozom. Multipla skleroza najčešća je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava, a većinom se pojavljuje u mlađih osoba između 20. i 50. godine života. Uzrok bolesti nije poznat, a žene dva puta češće obolijevaju od muškaraca. Oboljeli od multiple skleroze u Hrvatskoj obilježavaju svoj Nacionalni dan 26. rujna, a u obilježavanje se uključila i Gradska knjižnica Crikvenica, stoga će se publici tog dana u 18 sati u prostoru crikveničke knjižnice predstaviti Nastja Kulović, i sama oboljela od multiple skleroze. Brojna događanja u rujnu zapravo su uvertira u ovogodišnji mjesec hrvatske knjige, kada korisnike crikveničke knjižnice, uz tradicionalne besplatne upise za umirovljenike, predškolce i prvoškolce te oprost zakasnine, očekuje bogat program u kojem će iz dana u dan svatko moći pronaći nešto po svom guštu – zaključuje ravnateljica Knjižnice Irena Krmpotić.