SENJ – Na sjednici Gradskog vijeća Senja donesena je odluka o četvrtim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Senja, a izmjene se odnose na usklađivanje postojećeg stanja sa zakonskim propisima i prostornim planom Ličko-senjske županije. Očekuje se i redefiniranje građevinskih područja u naseljima i izvan naselja sukladno razvojnim planovima Grada Senja, proširenje groblja na području grada i izgradnja mrtvačnice na senjskom groblju, ažuriranje stanja u prometnoj infrastrukturi i gospodarenju otpadom te ispravljanje nedostataka i nedorečenosti uočenih u provođenju plana.

Donesena je i odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi. Odlukom su obuhvaćeni sportsko-rekreacijski centar Tenis, nogometno igralište Nehaja, nogometno igralište u Senju kod groblja, multifunkcionalna sportska igrališta u Svetom Jurju i Krasnu te nogometno igralište Bunjevca u Krivom Putu. Objekti će se evidentirati u katastru temeljem katastarskog elaborata o izvedenom stanju, a nakon toga i u zemljišnim knjigama i time ti objekti postaju neotuđivo vlasništvo Grada ili javnog isporučitelja koji upravlja tom infrastrukturom, neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe.

Zakup na Burnjaku

Vijeće je prihvatilo i raspisivanje natječaja za zakup građevinskog zemljišta površine 14.582 četvorna metra na Burnjaku iznad Svetog Jurja za djelatnost proizvodnje električne energije i to na rok od 25 godina s početnom godišnjom cijenom zakupnine od 8.392,05 eura s PDV-om te raspisivanje natječaja za zakup objekta na prvom Škveru, ukupne veličine 432 četvorna metra za ugostiteljsku djelatnost s početnom mjesečnom cijenom od 8.652,64 eura s PDV-om, a odrađen je i niz točaka tehničke prirode.

U aktualnom satu na pitanje nezavisnog Hrvoja Bezjaka s prošle sjednice oko problematike i načina obračuna odlaganja otpada govorila je direktorica senjskog Komunalca Snježa Tomljanović koja je istaknula da se od 1. listopada primjenjuje cjenik za kućanstvo u kojem je 3.644 korisnika i za nekućanstvo s 1.100 korisnika u koju ulaze i iznajmljivači kojih je prema podacima dobivenim od županijskog Odjela za gospodarstvo i turizam oko 900. Formirane su dvije fiksne cijene, za kućanstva 55 kuna plus 13 posto PDV-a, a za nekućanstva 120 kuna plus PDV, a varijabilni dio korisnik plaća ovisno o broju odvoza otpada. Iznajmljivači imaju mogućnost popusta kod varijabilnog dijela, odnosno broja odvoza, i to oni koji imaju do 960 litara otpada mjesečno, a iznad toga plaćaju punu cijenu. Popust imaju i kućanstva ako koriste reciklažno dvorište.

– Po mom mišljenju, jedini ispravan način naplate odvoza otpada je onaj – koliko ga napraviš, toliko ga i platiš. I turistički jače destinacije nisu donijele odluku koja je kod nas donesena. Puno je upita iznajmljivača, a računi za otpad dolaze i iznajmljivačima koji se iznajmljivanjem više ne bave. Po tom obračunu danas izvan sezone jedan kamp plaća isto kao iznajmljivač koji ima mali apartman s dva ležaja. Po takvom sistemu iznajmljivačima bi i HEP mogao naplaćivati puno višu tarifu koju primjenjuju za gospodarstvo, a to ne čini – komentirao je Bezjak, a Predrag Dešić (LiPO) podsjetio je da je na prošloj sjednici dogovoreno da će se održati tematska sjednica na temu otpada pa se vijećnici za ovu raspravu nisu niti spremili.

Dom za starije osobe

Dešić je pitao što je s izgradnjom doma za umirovljenike, odnosno centra za stare i nemoćne osobe u Senju, a kako je odgovorio gradonačelnik Jurica Tomljanović, ni država ni EU ne financiraju domove za starije osobe pa se išlo u izmjenu projektne dokumentacije radi kandidiranja na natječaj Ministarstva rada i socijalne skrbi koje će financirati osam centara za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj. Rok za prijavu na natječaj je 23. ožujka, a popratnu dokumentaciju za apliciranje na natječaj izrađuje Ustanova za razvoj grada Senja.

Vijećnica Roberta Vrban Mujaković (HDZ) upozorila je na potrebu da se zapuštena zgrada puna smeća u centru Svetog Jurja prije sezone nužno uredi. Kako je rekao gradonačelnik, zgrada je u vlasništvu tvrtke Mikić i prodaje se, zainteresiranih kupaca ima, a s vlasnikom će se pokušati dogovoriti da se do sezone uredi i očisti barem donja etaža zgrade.

Juraj Tomljanović (HSS) pitao je što korisnici vezova u senjskoj luci dobivaju za naknadu koju plaćaju, a odgovorio mu je v. d. ravnatelja Lučke uprave Senj i vijećnik Predrag Dešić i kazao da se sredstva ulažu u izgradnju i poboljšanje lučke infrastrukture i sigurnost luka, što se vidi u brojnim aktualnim investicijama u lukama kojima upravlja Lučka uprava Senj.

Hrvoje Bezjak pitao je tko je u podzakup dao javnu gradsku površinu za postavljanje bankomata na terasi hotela Bura, s tim da je terasu hotelu u zakup dao Grad.

– Odluka o javnim površinama kaže da je terasu zabranjeno dati u zakup trećim osobama, a nadzor obavlja komunalni redar. Prema ovoj odluci, radi davanja terase u podzakup trebaju se pisati kazne, čak i oduzimati terase. Osim bankomata, s druge strane te iste terase privatnik u podzakupu prodaje sladoled. Cijena na Jadranu za najam javne površine za jedan bankomat kreće se oko 8 tisuća eura godišnje – naveo je Bezjak. Na ovo pitanje, kako je rekao gradonačelnik, dat će se pisani odgovor.

Grad nema novca za povećanje plaća u vrtiću

Hrvoje Bezjak je pročitao i e-mail koji su svi vijećnici i gradski čelnici dobili od Predškolskog sindikata u kojem se, pozivajući se na zakon, traži da se osim osnovice plaće, što je učinjeno s 1. siječnja 2023. godine, usklade i koeficijenti plaća zaposlenika u senjskom vrtiću Travica jer su puno niži u odnosu na druge vrtiće. Gradonačelnik je potvrdio da je upoznat s problematikom, da je s predstavnicima Sindikata održano nekoliko sastanaka, ali i da u ovom trenutku Grad Senj nema sredstava za povećanje plaća u vrtiću.
– U zadnje dvije godine što za povećanje plaća, što za povećanje broja zaposlenih u vrtiću, Grad Senj je izdvojio oko 2 milijuna kuna – rekao je gradonačelnik, a kako je pojasnio savjetnik u Gradskoj upravi Mislav Bilović, u e-mailu se Sindikat poziva na zakon, ali to nije točno jer odredbe koje određuju koeficijente u vrtićima u zakonu ne postoje.
– Svi vrtići u Hrvatskoj imaju samo propisanu osnovicu, ali ne i koeficijent, zato traženje povećanje koeficijenta nema utemeljenje u zakonu. U senjskom vrtiću se zaposlenicima isplaćuje plaća u iznosima koje Grad može financijski podnijeti – rekao je Bilović.