POVIJESNI SELFIE

Senjani odjenuli povijesno ruho i fotografirali se s Pavlom Ritterom Vitezovićem

Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

Četrdesetak građana stalo je pred objektiv umjetnice Tihane Kušter koja će snimljene portrete obraditi posebnim digitalnim tehnikama te ih predstaviti krajem travnja na proslavi Dana Grada Senja



SENJ – Protekli vikend Senj se nakratko vratio u povijest. Građani Senja, za ovu priliku modeli na snimanju, bili su obučeni u renesansne i barokne haljine, građanske, uskočke i bunjevačke nošnje i odglumili Pavla Rittera Vitezovića, Uskoke, Bunjevce, senjske književnike…
Svi zajedno su sudjelovali u projektu »Povijesni selfi: Vitezovićev fine art«, odnosno u likovnom fotografiranju u povijesnim kostimima. Snimala ih je umjetnica Tihana Kušter, a snimalo se u Gradskom muzeju, starogradskoj jezgri, na tvrđavi Nehaj, a iako je bura stvarala teškoće, posao je više nego uspješno priveden kraju.


Veliki odaziv


Interes da sudjeluju u ovom snimanju iskazao je popriličan broj Senjana koji su se prijavili na ranije upućen poziv, njih oko 40, u čemu su prednjačile žene.


– Jako sam zadovoljna odazivom Senjana koji su željeli sudjelovati u ovom našem projektu. Vrlo su pristupačni i suradljivi i svima im se još jednom od srca zahvaljujem. Zahvala i zaposlenici Gradskog muzeja Senj prof. Ani Vukelić Biondić i ravnateljici Muzeja prof. Blaženki Ljubović na potpori, logistici i iznimnom domaćinstvu. Snimali smo tri dana u nekoliko ciklusa na različitim lokacijama, na teme poznatih senjskih Uskoka i uskočnih žena te Bunjevaca i poznatih senjskih književnika, a najviše scena snimili smo na temu Pavla Rittera Vitezovića jer će se ovim portretima, među ostalim, dati doprinos obilježavanju 370. godišnjice rođenja ovog čuvenog i svestranog književnika, povjesničara, leksikografa, diplomata i jednog je od najpoznatijih Senjana, a povodom ove obljetnice Grad Senj je 2022. proglasio godinom Vitezovića, pojašnjava umjetnica Tihana Kušter. Ova umjetnica bavi se tzv. likovnom fotografijom, čime se, kako kaže, postiže bezvremenski izgled inspiriran veličanstvenim portretima renesansnih, baroknih i rokoko majstora, a portretirana se osoba »uhvati« u njezinoj punini.


Odabrane scene




– Najveća ljubav bili su mi, i još uvijek jesu, tradicija, povijest i umjetnost. Nekoliko godina sam ih proučavala, te stekla zvanje magistre povijesti i povijesti umjetnosti, a posebno ispunjenje javilo se kad sam povijest, umjetnost i svakodnevno traganje za kreacijom spojila u fine art portretiranje, kaže Tihana Kušter.


Umjetnica opisuje i scene koje su snimali.


– Radili smo scenu kada je Vitezović već bio u godinama i kada je pisao i slao svoje poslanice brojnim ljudima da mu pomognu jer je u starijoj dobi živio u siromaštvu. Snimili smo i scenu kada je Vitezović u svojim tridesetim godinama bio na ručku kod Adama Zrinskog i tu smo uz domaćina i gosta imali i dvije žene te ženu koja je posluživala, tako da je ta scena bila vrlo zabavna za snimiti. Snimili smo i scenu iz 1699. godine kada je Vitezović nakon mira u Srijemskim Karlovcima bio u Komisiji za razgraničenje između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike. I ta scena je bila jako dinamična s više osoba, a modeli su se jako uživjeli u uloge. Zanimljiva je i scena mladog Vitezovića i dvije žene u baroknim haljinama jer je Vitezović u svojim mladim danima pisao pisma nekim ženama i ne znamo jesu li bile imaginarne ili su bile inspiracija iz stvarnog života. Tu su i scene kada je Vitezović razgovarao sa svojim pokroviteljima Valvasorom i Mordoksom. Uz to, snimili smo i scenu kapetana Ivana Lenkovića odjevenog u renesansnu tuniku i renesansne hlače, što je smješteno u razdoblje oko 1540. godine. Tu je i scena sa senjskim književnicima Silvijem Strahimirom Kranjčevićem i Vjenceslavom Novakom te scene s Uskocima i Bunjevcima u njihovim originalnim kostimima, pojašnjava Tihana Kušter.


Snimljeni portreti u povijesnoj odjeći bit će obrađeni posebnim digitalnim tehnikama te će biti predstavljeni krajem travnja na ovogodišnjem Danu Grada Senja koji je također posvećen velikoj obljetnici rođenja Pavla Rittera Vitezovića.


Kostimi iz radionice Vlaste Godec


Kostimi koje su modeli nosili rad su dugogodišnje profesorice, danas u mirovini, Vlaste Godec koja je svojevremeno imala kazalište u Varaždinu i Čakovcu i koja je kostime dala na korištenje.


– Ja sam joj jako zahvalna. Kostimi su prekrasni, jako su dobro izrađeni, sukladno razdoblju i kvalitetni su. Ovdje u Senju smo snimali s devet baroknih haljina, četiri renesansne i šest baroknih kostima za muškarce te s dva kostima za muškarce iz 19. stoljeća, kaže Tihana Kušter.