Posveta boljoj prošlosti

Predstavljen projekt skorašnje obnove Parka senjskih književnika. Evo detalja

Dorotea Prpić

Projekt donosi neke nove vrijednosti u prostor i prije svega afirmira i slavi temu književnika, koja je i dalje glavna tema parka, ali poštuje se ono što u parku već egzistira – rekla je ovlaštena krajobrazna arhitektica Ksenija Jurčić Diminić



SENJ – Grad Senj priprema obnovu Parka senjskih književnika. Projekt obnove Parka javnosti je predstavljen u senjskom Domu kulture, a prezentirale su ga autorice Ksenija Jurčić Diminić, ovlaštena krajobrazna arhitektica i Vesna Šoić, ovlaštena arhitektica.


– Novi oblikovni koncept je suvremen, u skladu s vremenom u kojem živimo, ali ništa nije pretenciozno, sve je vrlo smireno, poštuje se ono što u parku već egzistira. Projekt donosi neke nove vrijednosti u prostor i prije svega afirmira i slavi temu književnika, koja je i dalje glavna tema parka – rekla je Ksenija Jurčić Diminić.


Arhitektica Vesna Šoić obavila je valorizaciju izgrađenih dijelova parka koja je neophodna s konzervatorskog i oblikovnog aspekta.


Info punktovi




– Obavili smo analizu onoga što smo zatekli i kako to valorizirati. Izradit će se nove vratnice i postaviti info punktovi o parku te rješenja za sva tri ulaza u park. Česma u parku je devastirana i nju treba restaurirati. Naš prijedlog je da se uredi i lučni zid i opločenje te da se urede sjeverni i južni vidikovac – rekla je Vesna Šoić.


Fontana iz Parka senjskih književnika vjerojatno će pronaći mjesto negdje drugdje u gradu.


– S obzirom na to da ćemo vjerojatno uređivati još neke zone u gradu, za fontanu bismo našli neko adekvatnije mjesto i napravili joj okruženje koje joj više odgovara. Trend je kroz povijest da se fontane u Senju sele. Tako se primjerice glava koja se nalazi na fontani »doselila« iz centra grada pa onda možemo i ovu fontanu preseliti. Tim više što su se konzervatori složili da nije estetski adekvatna za taj novi prostor kada se osuvremeni, a nije adekvatna ni u prostoru kakav je sada. Mi joj možemo pronaći malo rustikalnije mjesto. Senj tako može dobiti punkt koji je građanima zanimljiv, a istovremeno bismo obogatili grad s nekim novim sadržajem – kazala Ksenija Jurčić Dimić.
Osim valorizacije strukturalnih elemenata, napravljena je i valorizacija stabala, od kojih je svako dobilo svoj broj i ocjenu sa zdravstvenog te krajobraznog, odnosno estetskog aspekta.


Rušenje i sadnja


– Pedeset stabala je suho, slomljeno ili bolesno i ona su za rušenje. Za svako stablo postoji argumentacija, fotografija koja govori sama za sebe. Ako rušimo pedeset stabala, predviđa se sadnja barem osamdeset novih. Uvijek više. Pedeset će se vratiti, a trideset će biti uski čempresi koji neće zauzeti puno mjesta. Krošnje postojećeg drveća koje egzistira je potpuno zakrilo prostor i svjetlo pa se veći broj stabala ne može saditi. Naša nastojanja su da se sve ono što je iole dobro zadrži jer poštujemo stablo kao život i nama je najgore kad moramo piliti stabla jer to stvarno ne želimo. Tako ćemo, kad se bude označavalo ono što se ruši, još jednom sagledati svako stablo, tako da građani, što se tog aspekta tiče, mogu biti mirni jer se neće ništa dramatično dogoditi, zapravo se sve svodi na jedno čišćenje – rekla je Ksenija Jurčić Dimić na izraženu bojazan stanovnika Senja o sječi stabala u parku.


Plan obnove Parka senjskih književnika dostupan je na internetskoj stranici Grada Senja, kako bi svi zainteresirani mogli dostaviti svoje primjedbe i prijedloge.


Park uz more s bistama književnika i crkvom


Park se nalazi na južnom ulazu u Senj, iznad gradske plaže Banja, a u njemu su postavljene biste poznatih književnika koji su rođeni ili živjeli u Senju, Silvija Strahimira Kranjčevića, Milutina Cihlara Nehajeva, Vjenceslava Novaka, Milana Ogrizovića, Pavla Rittera Vitezovića… Osim bista, u parku se nalazi i zavjetna crkva sv. Marije od Arta. U ovoj slikovitoj crkvici pored mora senjski pomorci, ribari i njihove obitelji stoljećima su tražili zaštitu Majke Božje. U unutrašnjosti crkve nalaze se makete brodova koje su izradili senjski pomorci i darovali crkvi prije plovidbe ili kao zahvalu za sretni povratak kući.