Prošla je godina dana od kada je župan Ernest Petry (HDZ) preuzeo kormilo Ličko-senjske županije. Novinari i javnost su se mogli uvjeriti kako je taj period bio prebogat sastancima, obilascima terena, odlukama i nastojanjima da ovaj dio Hrvatske nadoknadi izgubljeno unatrag niza godina, u epidemiji COVID-19, a u zadnje vrijeme i promjenama na tržištu uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu. Župana Petryja pitali smo je li zadovoljan rezultatima rada i postignutim učinkom?

-Iza mene je naravno prva godina mandata u kojoj sam se sa svojim suradnicima uhvatio u koštac s mnogim problemima te predano i ciljano radio. Svakako je važno napomenuti kako sam zatekao iznimno mali broj započetih, konkretnih projekta, stoga sam pomnom analizom odredio prioritete i plan razvoja i pokretanja Ličko -senjske županije. Vrijeme vrtoglavo juri i svjestan sam svih izazova s kojima se moramo nositi, ali sam i vrlo optimističan i vjerujem u izvrsnu budućnost našega kraja.

Vlada RH je na prostoru ove županije pokrenula mnoštvo projekata. Što biste Vi izdvojili kao presudno?

-Suradnja s Vladom RH, premijerom Andrejem Plenkovićem, resornim ministarstvima i ministrima je na zavidnoj razini i jasno je da bez njihove svesrdne podrške, pomoći i ciljanih ulaganja, Ličko-senjska županija bi bila u velikim problemima. Stoga, ističem niz izvrsnih, razvojnih i strateških projekata: izgradnja plitvičke zaobilaznice, izgradnja gospićke zapadne i istočne zaobilaznice, izgradnja vodovoda za naselja južno od Karlobaga, ulaganja u cestovne infrastrukture i izgradnja nogostupa u Brinju, Lovincu i Vrhovinama, ulaganja u luke Senj, Karlobag, Žigljen, Metajnu, u Komunalnu luku Novalja, Ribarsku luku u Novalji, izgradnja nove rampe u luci Stinica, izgradnja aglomeracije za područje Plitvičkih Jezera, izgradnja hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj 2, izgradnja mnogobrojnih elektroenergetskih postrojenja, energetska obnova te rekonstrukcija zgrade Gimnazije Gospić i Strukovne škole Gospić, energetska obnova i rekonstrukcija te dogradnja zgrade Osnovne škole u Otočcu, Senju i Perušiću.

U pripremi je projekt za izgradnju Centra za brdsko planinsku poljoprivredu i stočarstvo, poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti Domova zdravlja u Otočcu, Senju, Korenici, Gospiću i ambulante u Donjem Lapcu, opremanje Centra izvrsnosti za nadarenu djecu, izgradnja zgrade za potrebe Središnje pismohrane zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću, kaznionice u Gospiću te mnogobrojne druge investicije u svim gradovima i općinama na području županije. Također, izgradit će se  Memorijalni centar Domovinskog rata u Gospiću i Veteranska ustanova za skrb o braniteljima iz Domovinskog rata u Otočcu, izgradit će se  dječje igralište u Donjem Lapcu, izgradit će se Dom za stare i nemoćne u Senju, Vatrogasni dom i vodoopskrbna mreža na području Lovinca,  Vatrogasni dom te rekonstrukcija vodoopskrbne mreže, sanacija cesta i nogostupa na području Udbine, a napokon će početi i obnova stambenih zgrada u Ličkom Osiku, Udbini, Korenici i Donjem Lapcu.

Neka mjesta kod Karlobaga po prvi će puta dobiti vodovod. Kakvim ocjenjujete taj projekt, uz izgradnju novih riva, spomenu li ste pristaništa za trajekte, luke…?

-Male, ali vrijedne općine u našoj županiji zahtijevaju pomnu rekonstrukciju pa tako i Općina Karlobag u smislu infrastrukture, izgradnja i sanacije luka, riva i plaža su neophodne. Slijedeći stav o Hrvatskoj kao zemlji bogate turističke ponude i tradicije, postojeća infrastruktura mora biti obnovljena pa tako i potrebiti lokaliteti koje ste spomenuli. U današnje vrijeme razvijati turizam bez osnovne komunalne infrastrukture, bez vodovoda je nemoguće, tako da me veseli da smo nedavno napokon izdali lokacijsku dozvolu za izgradnju vodovoda za mjesta južno od Karlobaga koji će se izgraditi sve do Starigrada.

Što očekujete od izgradnje infrastrukturnih projekata na području Like (Plitvička jezera, Gospić, Korenica, Perušić)?

-Oni su svakako strateški projekti u smislu osnaživanja Ličko-senjske županije i u gospodarskom, demografskom i svakom drugom smislu. Prepoznatljivost naše županije mora postati vidljiva u gospodarstvu, obrtu i poduzetništvu, potencijalnom razvoju maloga čovjeka, bogomdanom turizmu i svim prirodnim i inim drugim resursima koje baštinimo. Naš ličko-senjski brend treba postati prepoznatljiv, svojom kvalitetom i trajnošću.

Komentar o projektima HES Kosinj i HE Senj 2?

-Strateški je to projekt čija će realizacija doprinijeti boljitku cjelokupnog kraja. Vrijednost investicije cijele nadogradnje procijenjena je na 3,45 mlrd. kuna. U okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima i odluke Europske unije da smanji ovisnost o uvozu plina iz Rusije, odluka o izgradnji novih hidroelektrana u Hidroenergetskom sustavu Senj – odnosno HES Kosinj i HE Senj 2, sve više dobiva na važnosti.

Prva i najvažnija korist za lokalno stanovništvo je sprječavanje poplava u Kosinjskom polju. Projekt HES Kosinj će omogućiti i povećanje poljoprivredne i stočarske proizvodnje te razvoj turističkih i sportsko-rekreativnih djelatnosti uz buduću akumulaciju. U sklopu projekta značajno će se poboljšati komunalna infrastruktura na širem području zahvata. U izgradnji ili pred izgradnjom je nekoliko novih prometnica ukupne duljine 17 kilometara, a uz veći dio trase tih cesta povlači se nova vodovodna, elektrodistribucijska i telekomunikacijska infrastruktura. Na području Općine Perušić dodatno se rekonstruira i nadograđuje elektrodistribucijska mreža s nizom novih trafostanica i vodova s ciljem ojačanja mreže i povećanja sigurnosti opskrbe stanovništva električnom energijom. Investicijska vrijednost spomenutih projekata, zajedno sa stambenom zgradom u Perušiću u kojoj će se smjestiti dio stanovnika s područja buduće akumulacije, iznosi oko 150 milijuna kuna. Dakle, to je iznos koji će HEP i prije početka proizvodnje izravno uložiti u poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva. Dodatno, kad HES Kosinj počne s proizvodnjom, jedinicama lokalne samouprave povećat će se stalni prihod od HEP-a na ime naknade za korištenje prostora na kojem su izgrađena postrojenja za proizvodnju električne energije.

Također, HEP financira novu katastarsku izmjeru koju provodi Državna geodetska uprava na području Kosinja, a što će vlasnicima omogućiti rasčišćavanje dugogodišnjeg nesređenog vlasničkog stanja koje uobičajeno iziskuje mnogo vremena i znatna financijska sredstva.

Izgradnja Projekta je u širem smislu i u funkciji gospodarskog rasta – povećanje ukupne proizvodnje električne energije povećava BDP, tijekom izgradnje postoji mogućnost angažmana domaće industrije (najviše građevinskog sektora), zapošljavanje većeg broja ljudi i u tercijarnom sektoru, ne samo tijekom već i nakon izgradnje zbog mogućnosti za razvoj turizma te agrikulturnih djelatnosti, navodi župan ličko-senjski nakon prve godine svojega mandata.