Poratni zločin

Održane misa i komemoracija u spomen na časnu sestru Žarku Ivasić

Marin Smolčić



Prije 77 godina pored Gradskog groblja u Gospiću strijeljana je časna sestra Žarka Ivasić iz reda sestara milosrdnica.


Poratne komunističke vlasti osudile su je na montiranom procesu za izmišljeno prokazivanje partizanskih ranjenika u ratnoj bolnici u Otočcu. Nakon pravosudne lakrdije na Narodnome sudu u Gospiću s njom su osuđene druge sestre milosrdnice Verena Fostač, Eutihija Novak, Hubertina Džimbeg i Celestina Lucija Radošević. Rano jutro, u četiri sata, 16. svibnja 1946. s. Žarka Ivasić, dok je molila, strijeljana je uz vanjski zid groblja Svete Marije Magdalene.


Pored kapelice sv. Marije Magdalene, vjernici Gospićko – senjske biskupije, zajedno sa dvadesetak sestara Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba, Rijeke, Ogulina i Splita, predvođene njihovom poglavaricom Miroslavom Bradicom pridružili su se sinoć prigodnoj molitvi koju je predvodio preč. Mišel Grgurić, kancelar i tajnik gospićko-senjske biskupije. Molitvom krunice u procesiji, vjernici su potom pošli u gospićku katedralu na svetu misu koju je predvodio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić u zajedništvu s preč. Mišelom Grgurićem, gospićkim župnikom o. Antom Kneževićem, preč. Josip Šimatović, preč. Nikolom Turkaljom, mons. Tomislavom Šporčićem, vlč. Milom Rajkovićem te don Jurom Ladišićem.




Tijekom propovijedi biskup Križić se zapitao:


-Tko je tu u gorem položaju, ona ili njezini mučitelji? Puno je bolje biti žrtva nego zločinac! To znamo mi, a zna i dragi Bog! Puno je bolje biti ubijen nego nastaviti živjeti sa zatrovanom i opterećenom savješću! Sestra Žarka nije odgovarala mržnjom na mržnju. Umrla je s ljubavlju i to je bio njezin odgovor na mržnju zločinaca. Na smrt se pripremala molitvom, noć prije smaknuća provodila je bdijući u molitvi i tako se pripremila za svoje mučeništvo. Osjećala je Boga više nego ikada. Zato je mogla u tamnici moliti pjevajući, rekao je biskup mons. Zdenko Križić


Biskup se na kraju svete mise zahvalio svima koji su svojim dolaskom omogućili što dostojanstvenije obilježavanje smrti, ali Dies Natalis s. Žarke.