Važan korak

Novi HES iseljava Gornji Kosinj i rješava problem poplava

Marin Smolčić

Vizualizacija brane

Vizualizacija brane

Na mjestu stare Ekonomske škole započela je gradnja moderne četverokatnice, namijenjene djelatnicima HEP-a. Dio je to pripremne faze realizacije Hidroenergetskog sustava Kosinj 2. Zgrada će po završetku radova biti namijenjena iseljenim Kosinjanima



Gradnjom moderne četverokatnice namijenjene djelatnicima HEP-a napravljen je drugi važan korak u pripremnoj fazi realizacije Hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj 2. Uklonjena zgrada stare Ekonomske škole u središtu Perušića je nakon početka izgradnje nadvožnjaka i ceste Studenci – Milakva druga investicija čiji će završetak označiti važan segment jednog od najvećih projekata u Hrvatskoj, vrijedan 3,4 milijarde kuna.


Već se godinama događa da HEP-ov tunel u Rudinki ne može propustiti dovoljno vode koja u kišnim sezonama ili nakon topljenja snijega poplavljuje Kosinjsko polje. Stari prirodni odušak je Markov ponor, ali niti on Kosinjane ne spašava od poplava. Tunel koji viškove vode rijeke Like vodi do Otočca nikada ne propušta svu vodu jer bi to spajanjem s vodotokom rijeke Gacke značilo plavljenje grada Otočca. Tako su žitelji Kosinja već desetljećima svojevrsni taoci vodenih viškova rijeke Like.


Tome su »kumovale« i klimatske promjene jer prilikom topljenja snijega na Velebitu velike količine vode poplave sve potoke i izvore pa bujice lome sve pred sobom. Nekada se snijeg na višim područjima topio polagano, skoro do ljeta, jer su ga »na okupu« dobar dio godine držale surove ličke zime, kakvih više nema.


Česte poplave




Tako se gradnja HES-a Kosinj 2 našla kao spasonosno rješenje za prostranu Kosinjsku dolinu i jedan od načina da HEP izgradi još jedan sustav koji bi iz rijeke Like davao elektičnu struju, baš poput HE Sklope koja je u funkciji od 1964. godine.


Tada je nastanak hidroakumulacijskog jezera Kruščica značio žrtvovanje istoimenog sela. Za realizaciju umjetnog jezera za HES Kosinj 2 trebat će žrtvovati naselja u Gornjem Kosinju. Poplave mještanima ovog sela nisu novost jer se gotovo svake godine nađu okruženi vodom pa im čamci ostaju jedina prijevozna komunikacija s ostatkom svijeta. Danas sve ide u smjeru novog iseljavanja koje će iz temelja promijeniti živote gotovo stotinu žitelja. To će biti tek jedna od cijena za elektrosustav snage 412 MW.


Rušenje stare Ekonomske škole u Perušiću doima se benignim, kao kakva fusnota. Četverokatnica za graditelje buduće brane i iseljene Kosinjane tek je očekivani pripremni korak cijeloga projekta koji uključuje gradnju dvaju velikih objekata, HES-a Kosinj 2 i Hidroelektrane Senj 2, tunela, novih cesta, što uključuje potapanje sela, isplatu odštete svim mještanima, gradnju stambene zgrade, ali i zbrinjavanje svih kulturnih i drugih dobara s područja koje se planira potopiti, zatim lokalnih crkava i čak pet groblja.


Općina Perušić u vrijeme poplava svake godine na teren šalje čamce, ekipe Stožera civilne zaštite, vatrogasce i liječničke ekipe. Načelnik Općine Ivica Turić ovu bitku bije gotovo 17 godina.


HEP-ova ulaganja


– Zgrada Ekonomske škole je već godinama u ruševnom stanju. Nakon ovoga rata iz Perušića je za Gospić odselilo tisuću mladih ljudi pa su tako sasvim propale sve iluzije o ponovnom pokretanju te škole. Mi smo u dogovoru s HEP-om srušili zgradu i na oko 2.000 m2 bit će izgrađena nova zgrada s 28 stambenih jedinica. Grade je tvrtke A&M Vukovar i TIM-Color Zagreb. Stara zgrada i sav teren su u vlasništvu Općine.


Cijena radova je oko 25 milijuna kuna. Mi smo taj teren prepustili HEP-u koji će novu zgradu jedno vrijeme koristiti u manjem obimu i onda je prepustiti nama. U tim će stanovima u konačnici biti zbrinuti žitelji Gornjeg Kosinja koji nemaju puno vlasništvo nad nekretninama u kojima danas žive. HEP samo ove godine namjerava u infrastrukturu u našoj općini uložiti gotovo 500 milijuna kuna. Treba istaknuti cestu od Kosinjskog Bakovca do Lipovog Polja vrijednu 150 milijuna kuna, kao i tunel za odvod viškova vode iz Bakovačkog potoka koja će stajati 250 milijuna kuna.


S Kosinjskim Bakovcem imamo problem u smislu oranica tamošnjih OPG-ova jer će se veći dio njihove zemlje naći pod vodom. Tražimo modus kako pomoći tim ljudima jer će bukvalno ostati bez hrane i svojih uobičajenih prihoda. To su vrijedni i većinom imućni ljudi, a ako se ikada budu iseljavali, tada to treba učiniti da oni odu zadovoljni. Koliko je to moguće kada čovjek odlazi s vlastitog kućnog praga, napominje načelnik Turić.


Na području Gornjeg Kosinja trenutno radi samo OŠ »Anž Frankopan« koja broji 18 učenika u kombiniranim odjeljenjima od 1. do 8. razreda. Ovo je lice stalne depopulacije jednog od zemljopisno najljepših i najplodnijih dijelova Like. Gornji Kosinj je koncem 19. stoljeća brojio više od 2.000 stanovnika, dok ih je danas manje od 100. Jedna od gorkih pošalica ovoga kraja odnosi se na djevojke pa sve stariji dečki ganutljivo govore: »Sve su cure utekle, a nama ostale samo boce!«


Srećom, ovo je samo ozbiljna šala nekolicine jer su Kosinjani oduvijek bili vrlo vrijedni ljudi. Nažalost, većina njih bolji život traži izvan zavičaja, ne čekajući nove poplave. One povremene i one pod kojima će ovaj dio Like sasvim nestati.


S povijesnog područja – u povijest


Zaštitari prirode uzaludno su se bunili o poplavljivanju ovog dijela Like. Ondje ionako već stotinama godina kruži pošalica-rugalica: »Kosinjani blago li je vami, kad vam voda tira miše s poda«, pri čemu je »pod« tradicionalni naziv za tavan.


Područje Kosinja bilo je nastanjeno još u rimsko doba, postojale su ceste, naselja, mnogi povijesni spomenici, crkve, groblja… Pitoma Kosinjska dolina je u srednjem vijeku bila poznata po brojnim vinogradima, a kosinjsko vino cijenilo se i u Mlecima. Sada su dobivene sve potrebne dozvole, struka je rekla svoje i dala pozitivno mišljenje za novu branu i akumulacijsko jezero pod kojim će nestati Gornji Kosinj, Mlakva, Podjelar…