Jučer se Senjanima pružila prilika ući kroz mala željezna vrata ispod senjskog gradskog trga Cimiter, koja su do sada za javnost rijetko otvarana, i razgledati obnovljene katakombe – kriptu. Posjet kripti u kojoj danas još uvijek ima 200 grobova i izložbu u katedrali, upriličili su Gradski muzej Senj i Župa Blažene Djevice Marije u povodu ovogodišnjeg Dana Grada Senja i blagdana senjskog zaštitnika svetog Jurja. Domaćini posjetiteljima bili su ravnateljica i zaposlenici Gradskog muzeja, od kojih su brojni posjetitelji mogli čuti povijesne detalje.

Mir, ali i sigurnost

Senjske katakombe nalaze se ispod desne lađe-broda senjske katedrale, a dijelom i ispod trga Cimiter koji je kroz povijest služio kao gradsko groblje. Sredinom 18. stoljeća senjski biskup Benzoni (1730.-1745.) dodao je senjskoj katedrali desnu pobočnu lađu ispod koje je uređen prostor za grobnice izgrađene kao podzemne prostorije s četiri komore koje su služile za ukop.

Iako nemaju veze sa starokršćanskim katakombama, narod ih je prozvao senjskim katakombama jer na njih podsjećaju svojom arhitekturom, izgledom, atmosferom i mistikom. Kao takve pobuđuju maštu mnogih, veliko zanimanje, ali i strahopoštovanje posjetitelja prema tom vrijednom sakralnom spomeniku kulture grada Senja.

U senjskim katakombama su sahranjeni brojni senjski građani i uglednici, što je vidljivo iz natpisa s imenima na njihovim grobovima. Početak ukopa potvrđuje dokument iz 1737. godine u kojem se spominje da se ispod desne lađe-broda nalazi grobnica Tomice Dujmovića. Zadnji ukop bio je 1868. godine, kada je državna vlast zabranila da se u grobnice ulazi iz crkve, a tada je otvoren ulaz izvana, gdje se nalazi i danas.

Tijekom Drugog svjetskog rata zbog iznimno debelih zidova kripta je služila kao sklonište za građane za vrijeme višekratnog bombardiranja Senja pa su, osim mira pokojnima, katakombe davale i sigurnost živima.

S druge strane katedrale, ispod svetišta, nalazi se i kaptolska kripta u kojoj su sačuvani grobovi biskupa Pohmajevića, Ožegovića, Maurovića te više kanonika senjskoga kaptola. Senjske katakombe su spomenik kulture zaštićene i registrirane kao kulturno dobro RH.

Važnost trga Cimiter

U protekle četiri godine su fazno obnavljane sredstvima župe Uznesenja BDM-a Senj i Ministarstva kulture. Kripta je statički sanirana, uređen je kameni portal, stepenište i nogostup, postavljena su i nova metalna vrata, rasvjeta i infopanoi.

Prilikom radova je Konzervatorski odjel u Gospiću u suradnji s Gradskim muzejom Senj obavljao stručni konzervatorsko-arheološki nadzor.

A stari senjski trg Cimiter ispod kojeg su katakombe i na kojem se nalazi i Katedrala, općenito je veoma značajan za kulturno-povijesnu baštinu grada Senja, njegovo crkveno-povijesno značenje. Na tom prostoru bilo je i sjedište Senjske biskupije, a pretpostavlja se i senjske glagoljske tiskare.

Uz to, trg povezuje najreprezentativnije spomenike kulture grada Senja: romaničko-gotičko-baroknu senjsku katedralu Uznesenja BDM, gotičko-renesansnu palaču Vukasović u kojoj je smješten Gradski muzej, renesansnu palaču Živković i baroknu palaču Carina u kojoj je danas smješten župni dom, dok se s istočne strane trga nalazi i zgrada Sakralne baštine u kojoj je smještana rezidencija biskupa, bogata knjižnica te vrijedan arhiv Kaptola i Senjske biskupije, također riznica i muzej senjske i crkvene umjetnosti. Svi oni svjedoče o iznimnoj senjskoj povijesti, čemu se sada priključuje i obnovljena kripta koja je svojom arhitekturom, mistikom i atmosferom oduvijek budila znatiželju.

Zbog izvanrednih okolnosti aktualne pandemije te relativno uskog prostora, ovaj izniman prostor kripte još uvijek nije službeno otvoren za posjetitelje, ali čim prilike dozvole, kripta će biti na raspolaganju posjetiteljima, za što će se pobrinuti Župa Senj u suradnji s Gradskim muzejom i Sakralnom baštinom Senj.

Ipak, posjetitelji je iznimno mogu razgledati u povodu ovogodišnjeg Dana grada, i to sljedeća tri dana, do 24. travnja, u vremenu od 10 do 12 sati, i zaviriti u djelić bogate senjske povijesti. Izložba na temu senjskih katakombi postavljena je i u katedrali, a može se i virtualno razgledati na internatskoj stranici Gradskog muzeja Senj

Prvi zapis o groblju – iz 1340.

Katakombe su podzemna groblja u kojima su se sahranjivali i za najvećih progona skrivali stari kršćani. Naziv katakombe dolazi iz grčkog jezika kata kymbas – kod ulegnuća. Posebno su bile brojne kraj staroga Rima, a najpoznatije su Sebastijanove, Domiciline i Prisciline katakombe.

U službenoj literaturi grobovi ispod crkvenog poda zovu se kripte. U crkvenoj arhitekturi kripta je naziv za prostoriju ispod glavnog oltara. Groblja su uređeni prostori za zbrinjavanje posmrtnih ostataka stanovnika gradova, naselja i sela.

To su kultna mjesta, poznata i kao posljednja počivališta, Božja njiva, nekropola – grad mrtvih. Groblje se u kršćanskoj terminologiji naziva cimiter. Ovaj naziv potječe od grčke riječi koimao/koimeterion (spavaonica, počivalište), latinski naziv je coemeterium, a naš cimiter.

Prvi sačuvani podatak o groblju na senjskom trgu Cimiter nalazi se u Statutu Senjskog kaptola iz 1340. godine.