LIČKE POSEBNOSTI

Lika goji konje i junake

Marin Smolčić

Foto Marin Smolčić

Foto Marin Smolčić

Ličko-senjska županija bit će stalna potpora uzgajivačima stoke i vrlo sam zahvalan najavama po kojima bi se u Lici formiralo veliko uzgajalište konja hladnokrvnjaka, naglasio je župan Ernest Petry



Na stočnom sajmištu u Gospiću priređena je jučer prva zajednička izložba najboljih grla ovaca lička pramenka, goveda buše i konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak. Izložbe buša i pramenke viđali smo u sklopu prijašnjih Jeseni u Lici, a ovo je bilo po prvi puta da su se na izložbi pojavile »kolekcije« konja.


Predstavnici strukovnih udruga nisu dvojili kako je Lika unazad nekoliko godina znatno povećala stočni fond, posebice pasmina koje su se danas predstavile u Gopiću.


Otvarajući ovu izložbu župan ličko-senjski Ernest Petry zahvalio se svima koji su izložili svoju stoku, kao i svima koji su svojim dolaskom podržali ovu izložbu.





– Ličko-senjska županija bit će stalna potpora uzgajivačima stoke i vrlo sam zahvalan najavama po kojima bi se u Lici formiralo veliko uzgajalište konja hladnokrvnjaka. Naravno da ćemo pri tome davati uzgajivačima veliku potporu jer će se uzgoj konja hladnokrvnjaka jednim dijelom sufinancirati i iz državnog proračuna.


Naša županija ima daljnji smjer razvoja resursa koje su nam dali dragi Bog i Gospa, a to su poljoprivreda, turizam, obnovljivi izvori energije i drvoprerađivačka industrija. Narednih godina ćemo težiti razvoju na tom planu, uz pomoć Vlade RH i sredstava iz EU-a. Želim vam uspjeh u daljnjem radu, uz definitivni suport Ličko-senjske županije, naglasio je župan Ernest Petry.


Tajnik Udruge uzgajivača buše Ličko-senjske županije Ante Franić naglasio je činjenicu kako je buša prije nekoliko godina bila gotovo pred izumiranjem, dok se zadnjih godina njihov broj znatno povećao. U Hrvatskoj trenutno ima oko 3000 grla buše, od čega ih je polovica na području Like.



Među 50-ak izloženih grla pasmine hrvatski hladnokrvnjak struka je na I. županijskoj izložbi konja održanoj u sklopu manifestacije »Jesen u Lici« svakako imala težak posao. U kategoriji ždrebica 3. mjesto pripalo je vlasniku Željku Nagliću iz Čanka. Druga je bila ždrebica (omica) Maje Dundović iz Gospića, a najbolju ždrebicu pod imenom Zita uzgojio je Ivan Kranjčević iz Otočca.


Nagrade za mladu ždrebad (omad) pripale su Ivanu Oreškoviću iz Kvarata čije je grlo bilo treće, drugi je bio konj Jablan Jovana Dragaša iz Bunića, dok je najboljim proglašen Ričko vlasnice Vesne Dundović iz Smiljana.


U kategoriji kobila treće mjesto pripalo je Karlu Podnaru iz Gosnjih Vrhovina, druga je bila kobila Marijane Dejanović Šolaja iz Udbine, a najbolju kobilu Finku uzgojio je Marko Jurković iz Zalužnice.



U četvrtoj kolekciji ocjenjivali su se mladi pastusi. Treće mjesto pripalo je uzgajivačici Seki Matasić iz Čovića, drugo Slavku Dujmoviću iz Otočca, dok se titulom najboljeg mladog pastuha okitio konj Ivana Ivaniševića.


U kategoriji starijih pastuha treće mjesto osvojio je konj Željka Čačića iz Cesarice. Pastuh Kukan vlasnika Željka Velića iz Perušića osvojio je drugo mjesto, dok je Šarac vlasnika Jandre Amića iz Perušića proglašen najboljim pastuhom.


Apsolutni šampion ove izložbe bio je konj Ban, vlasništvo Ivana Oreškovića iz Kvarata pored Perušića. Diplome najuspješnijim uzgajivačima uručili su u ime Udruge uzgajivača Miško Šklempe, zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić i izaslanik ministrice poljoprivrede Zdravko Barač. Novčane bonove od po 200, 400 i 600 kuna je u ime Ličko-senjske županije nagrađenima dodijelio župan Ernest Petry.


‘Ko je to vidio tući konja?


Jedan od organizatora ove izložbe je poznati uzgajivač konja Tomica Dundović, umirovljeni hrvatski branitelj iz Gospića i čovjek koji neizmjerno voli konje. Jedno od njegovih pravila pri ophođenju s konjma je stroga zabrana upotrebe biča (kandžije).



-’Ko je vidio tući konja? Pa to je najplemenitiji Božji stvor. Plemenitiji od mnogih ljudi. Kako konja odgojiš, takav će i on biti prema tebi. Nema kandžije, nema galame. Kada čovjek ujutro uđe u štalu najprije se javi konjima.


Većina konja po našim selima će vlasnika ujutro pozdraviti rzanjem. Konj gura glavu da ga se pomiluje ili počeška. Pa ćeš ti onda uzet’ kandžiju i tući takvo blago?!? Nema šanse, kategoričan je Tomica čija grla redovno kupe nagrade na svim natjecanjima konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak.


Defile konjskih zaprega


Prije nego li se i službeno otvorila ovogodišnja 23. tradicijska izložba »Jesen u Lici« brojna publika uživala je u već pomalo zaboravljenim scenama. U organizaciji Udruga za uzgoj konja »Dorat« i »Vagir« ulicama Gospića organiziran je defile konjskih zaprega. Petnaest parova konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak povezli su 15 kočija iz kojih se čula pjesma i smijeh.


– Poletite konji moji, Lika goji konja i junaka, Kad pojuri moj Riđan… tek su neki naslovi pjesama o ovom ljudskom pomagaču u surovim vremenima ruralne Like. Konji su nekada vozili svatove, bez njih se nije mogao zamisliti niti jedan važniji događaj, na konjima se oralo, sijalo, želo i vršilo žito, vuklo drva…


U stara vremena konji su imali imena Riđan, Sivonja, Zelenko, Lisac, Mrkalj ili Jablan, dok su danas počeli dobivati imena Luna, Pluton, Jadran, Vihor, Zimonja, Sultan ili Grof. Dokaz da svako vrijeme nosi svoje breme.