»Grbovi i natpisi na kamenim spomenicima Senja« naziv je netom objavljene knjige supružnika, danas umirovljenika Blaženke i Envera Ljubovića, i to je tek jedan u nizu njihovih dosadašnjih doprinosa bogatoj senjskoj kulturnoj baštini. Enver Ljubović je profesor latinskog jezika i povijesti, a već dugi niz godina bavi se heraldikom, onomastikom, toponomastikom, epigrafikom, genealogijom i o tim temama ima niz objavljenih knjiga i stručnih članaka.

Bogat životopis ima i profesorica arheologije i povijesti Blaženka Ljubović, donedavna ravnateljica Gradskog muzeja Senj, iza koje je niz izložbi o senjskoj povijesti, a bavi se i istraživanjem i zaštitom spomeničke baštine Senja i njegove šire okolice, odnosno terenskim i istraživačkim te znanstvenim i publicističkim radom i autorica je niza stručnih i znanstvenih članaka.

Posebna arhiva

Kako ističu, ova knjiga je za cilj imala sakupiti, sistematizirati, istražiti i prezentirati svu heraldičku građu grada Senja u povijesnom razdoblju od 14. do 19. stoljeća pa su u knjizi prikazali grbove s tvrđave Nehaj, grbove s portala kuća mnogih senjskih bogatih plemićkih obitelji, grbove s grla cisterni te grbove uskoka iz razrušene crkve sv. Franje i nekih drugih crkava, njihovih vojvoda i drugih odličnika grada.

– Kameni reljefni spomenici s grbovima i natpisima u gradu Senju na različitim pozicijama predstavljaju značajnu i vrijednu heraldičku i epigrafičku spomeničku baštinu, tako da možemo kazati da je to pravi i posebni arhiv u kamenu te muzej na otvorenom. To su posebni biljezi identiteta ljudi ovoga grada te ljudi koji su živjeli u ovome gradu i obavljali različite dužnosti na dobrobit Senja. Svi prezentirani i opisani grbovi i natpisi nose u sebi puno simbolike, a sve to govori o jednom povijesnom razdoblju u kojemu su nastali te o osobama, o njihovim zaslugama, častima i službama koje su tijekom života obnašali, a bili su veoma utjecajne i važne osobe u gradu Senju. Ovi heraldički spomenici su često jedini izvori o osobama i ustanovama pa je zadnjih nekoliko godina heraldika dobila izuzetno veliko značenje jer danas mnogi istražuju svoje obiteljske korijene, tražeći na taj način biljege svog identiteta. Namjera nam je bila da se sakupi i prezentira na jednome mjestu sveukupna heraldička baština Senja koji zauzima značajno mjesto u povijesti i kulturi hrvatskog naroda i hrvatske države. U opisu grbova pridržavali smo se uobičajenih heraldičkih međunarodnih pravila, ali smo ponegdje koristili i malo širi opis izvan ovih pravila, da bismo jasnije i obimnije prikazali heraldičku baštinu Senja, koja je doista bogata i raznovrsna – kažu autori i dodaju da je u gradovima dolazilo i do pojačane uporabe grbova pojedinih cehova. Kod ove specifične vrste grba u grbovnom polju štita, kao heraldičkog lika ili figure, redovito su se unosile lako prepoznatljive i karakteristične oznake pojedinih obrta, primjerice čekić, škare, čizma, pehar, kormilo…

Nijemi svjedoci

– Kao izraziti primjer ove vrste je grb poznatog zlatara Živkovića iz Senja, koji je radio u poznatoj senjskoj tiskari. U pravilu danas, kao i nekoć, svaki grb je zaštitni znak i unikat. Grbovi izvedeni u kamenu uklesavani su prije svega na portalima, šternama, zidovima palača, utvrdama te nadgrobnim pločama. Danas se još u mnogim primorskim gradovima mogu naći veoma maštovito oblikovani te više ili manje vješto klesani grbovi različitih dimenzija i kvalitete. Oni nisu samo nijemi svjedoci naše burne i bogate povijesti i kulturne baštine, već su istovremeno odlični pokazatelji kvalitete življenja, različitosti sveukupnog djelovanja i specifičnosti značenja tih malih, čvrsto organiziranih urbanih sredina – opisuju autori klesane grbove i ističu da su nastojali na znanstveno utemeljenim činjenicama napisati heraldičku knjigu prihvatljivu širem čitateljskom krugu, a za one zahtjevnije naveli su popis literature i izvora.

– Najiskrenije se nadamo da će ova knjiga skrenuti pozornost na heraldiku i epigrafiku i privući mnoge zaljubljenike kojih je svakim danom sve više. Sasvim je izvjesno da će knjigu ovakvog sadržaja prihvatiti mnogi čitatelji te da će popuniti jednu prazninu u našoj heraldičkoj baštini i literaturi. Većina navedenih i prezentiranih plemićkih obitelji s grbovima i natpisima je izumrla pa je dobro da se na neki način sjetimo tih plemenitaških obitelji koje se ostavile dubok trag u povijesti i kulturi ovog uskočkog grada. Svi kameni grbovi su opisani, navedeni su osnovni podaci o plemićkoj obitelji ili o pojedincu, nositelju grba te podaci o dodjeli plemstva na temelju samih kamenih grbova i dostupne heraldičke literature koje je u nas još premalo. Zato i šetnja ulicama Senja postaje sadržajnija i bogatija novim spoznajama jer ovom knjigom Senj dobiva svojevrstan katalog grbovlja i natpisa – poručuju Blaženka i Enver Ljubović i zahvaljuju djelatnicima Gradskog muzeja koji su im ustupili fotografije kamenih grbova za istraživanje, a koji se nalaze u muzejskim zbirkama.