Tema održivosti, danas ključne u razvoju suvremenog turizma, ističe Liku kao pozitivan primjer koji se ističe kao liderska destinacija održivog turizma u Hrvatskoj. Zahvaljujem svim partnerima i suradnicima na podršci, posebno suorganizatorima – Ličko-senjskoj županiji, Turističkoj zajednici Ličko-senjske županije i Razvojnom centru Ličko-senjske županije – istaknula je to Sunčana Matić iz agencije Lux Promocija, organizatorica 3. Kongresa eko i održivog turizma i urednica njegovog zbornika u dvorani dr. Ante Starčevića Ličko-senjske županije gdje je prošlog tjedna predstavljena prateća publikacija – Zbornik sažetaka 3. Kongresa eko i održivog turizma.

Na predstavljanju su bili župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije Ivan Radošević, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Marijana Lulić te pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet Ana Rukavina Stilinović, kao i sama urednica i organizatorica Sunčana Matić.

Bioraznolikost Velebita izložena klimatskim promjenama / Foto: Vedran KARUZA

Transdisciplinarni dijalog

Kongres eko i održivog turizma održan je u listopadu ove godine u Županijskoj vijećnici Razvojnog centra Ličko-senjske županije u Gospiću, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Kongres je prepoznat kao najznačajniji stručni skup u Hrvatskoj na temu održivog turizma, s ciljem otvaranja transdisciplinarnog dijaloga o otpornosti turističkih sustava u uvjetima sve izraženijih klimatskih, ekonomskih i društvenih izazova.

Poseban naglasak stavljen je na odgovorno upravljanje prirodnim i kulturnim resursima, prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena te očuvanje autentičnosti lokalnog prostora i uključivost zajednice.

Autori Zbornika su domaći i inozemni stručnjaci iz područja turizma, ekologije, znanosti i javne uprave, među kojima su: Marijana Lulić – Sinergija turizma i brdsko-planinske poljoprivrede, Anita Bušljeta Tonković – Tko piše priču o razvoju? Turizam i lokalna iskustva iz Like u svjetlu koncepata održivosti i otpornosti, Tomislava Maratović Jurković – Unaprjeđenje Like kroz zaštitu i promociju; Izazovi i mogućnosti, Roman Ozimec – Prognoza za Liku: Mogu li klimatske promjene integrirati repopulaciju, poljodjelstvo u prirodnim ekosustavima i turizam?, Izidora Marković Vukadin – Resursi pod pritiskom: klimatske promjene u zaštićenim područjima i odgovor sustava upravljanja…

Među autorima su Bruce Yerkovich – Turizam otporan na krize: Kako graditi destinacije u doba geopolitičke nestabilnosti, Tomislav Kovačević, Nacionalni park Plitvička jezera i klimatski izazovi, Gordan Lukač, Nikica Bušljeta – Priroda na ispitu – turizam, flora i fauna Velebita u doba klimatskih promjena, te autori čije su teme, kao i mjesto rada izvan Ličko-senjske županje: Sanela Ognjenović, Park prirode Papuk – 100 posto zeleni otok Panonskog mora, Vinko Tarbušković – Starogradsko polje na Hvaru (UNESCO), izazovi klimatskih promjena, Vladimir Stojanović – Status EUROPARC destinacije održivog turizma u razdoblju ekoloških izazova: primjer iz Rezervata biosfere »Mura–Drava–Dunav« kao i Ivo Mujo – Konavle – od dubrovačkog zaleđa do ruralne destinacije.

Razvoj poljoprivrede i turizma potencijal Like / Foto: Boris Šćitar / Pixsell

Ključne komponente

Jedno od zanimljivijih izlaganja imala je Marijana Lulić, pročelnica UO-a za poljoprivredu i turizam Ličko-senjske županije koja je dovođenjem u suodnos specifične poljoprivrede i turizma koji se u velikoj mjeri na nju naslanja istaknula možda i najvažnije komponente koje mi mogle presudno utjecati na budućnost turizma naše najveće županije

– Turizam se povezuje s putovanjem izvan domicilne zemlje i na putovanje na druge lokacije u tuzemstvu izvan mjesta stanovanja. Agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja »povratak čovjeka prirodi«, odnosno oblik ruralnoga turizma utemeljen na djelatnosti domaćinstava koja se profesionalno bave poljoprivrednom proizvodnjom i pružanjem ugostiteljskih usluga, a gostima nude vlastite poljoprivredne proizvode. Prije stotinjak godina samo su imućniji ljudi u gradovima sebi mogli priuštiti provođenje godišnjeg odmora na moru ili u planinama. Danas, u uvjetima kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjela uživo konje, krave i druge domaće životinje, seoski turizam nije samo pomodna pojava već i potreba suvremenog čovjeka, ističe Lulić.

Ono što je također zanimljivo i realno predstavlja golemi rezervoar iz kojeg snagu mora crpiti i cjelokupnost hrvatskog turizma je činjenica da ruralni prostor zauzima više od 90 posto hrvatskog teritorija, u čemu ni Lika nije izuzetak.

– Zdrava hrana, domaći proizvodi, zaboravljeni okusi, čista priroda, svježi zrak, rekreacija i istraživanje nepoznatog postali su neizostavni sastojak zdravog života kojemu danas streme sve generacije. Lika nudi sve to i čuva tradiciju – ruralnu baštinu i autohtone delicije čiji se recepti prenose s koljena na koljeno. Kuhinja se temelji na mesu i krumpiru vrhunske kvalitete. Janjetina je jedinstvenog mirisa, a pastrva nadaleko poznata. Najbolja je svježa, ulovljena pred očima posjetitelj. Ne može se otići iz Like ne probavši specijalitete od divljači, domaće sireve, svježe ili kiselo mlijeko. Čuvena je Lika po ličkom škripavcu i sirevima i ličkoj basi. Prije jela tradicionalno se pije gutljaj domaće rakije: šljivovice, neizostavno je i velebitsko pivo, a značajno je da tri proizvoda iz Like nose oznaku Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i pridjev lički – krumpir od 21. rujna 2015. godine, janjetina – 24. listopada 2018. godine kao i škripavac – 14. prosinca 2021. Tu je i sustav Lika Quality putem kojeg je zaštićeno 152 proizvoda u 12 kategorija, navodi Lulić te zaključuje kako Lika nosi snažan potencijal u razvoju održivog turizma, a brdsko-planinska poljoprivreda predstavlja njezin prirodni oslonac, dok upravo sinergija ova dva sektora, turizma i poljoprivrede, otvara nove prilike za razvoj.

– Kada se poljoprivreda i turizam razvijaju ruku pod ruku, nastaje održiv model koji donosi korist zajednici, jača lokalnu ekonomiju i čuva posebnost ovoga kraja. Centar za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i stočarstva se razvija kao poluga daljnjeg unapređenja poljoprivredne proizvodnje, edukacije i povezivanja s turističkim sektorom. Centar će biti ključan u pružanju stručne podrške poljoprivrednicima, razvoju novih proizvoda i održivih praksi, te u stvaranju još čvršće veze između poljoprivrede i turizma. Time Lika dobiva i institucionalnu podršku koja osigurava dugoročni i održivi razvoj, zaključuje Lulić.

Autorska i logistička jezgra novog zbornika / Foto: LS županija

Lika sve toplija

Nekoliko je tema bilo posvećeno i jednom od najvećih izazova današnjice – klimatskim promjenama. Roman Ozimec iz Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske se u svom radu upitao – mogu li klimatske promjene integrirati repopulaciju, poljodjelstvo u prirodnim ekosustavima i turizam Like?

– Lika, kao dio Dinarida, pripada alpinskoj biogeografskoj regiji, jednoj od 11 biogeografskih regija Europe. Ličko-senjska županija površinom od 5.353 četvorna kilometra najveća je hrvatska županija te čini gotovo 10 posto državnog teritorija, no s populacijom od 42.748 stanovnika te gustoćom od 7,99 stanovnika/ km2, najrjeđe je naseljena njezina županija. U odnosu na populaciju od prije 100 godina – 177.055 stanovnika, Lika danas ima 134.307 ljudi manje, odnosno preostalo je svega 24,1 posto nekadašnjeg broja stanovnika, što znači da Lika definitivno izumire! Klimatski Lika u svom najvećem dijelu nižih područja, krških polja, pripada području umjereno tople kišne klime sa svježim ljetom, dok planinska Lika, iznad 1200 mnv. , pripada zoni kišne snježno-šumske klime sa svježim ljetom. Na području Like posebno se klimatskim krajnostima ističe Zavižan, prirodni klimatski laboratorij, na kojem je od 1953. postavljena meteorološka stanica koja sustavno prati klimatske čimbenike. Lika je zbog svoje oštre planinske klime od davnina prepoznata kao jedno od klimatskih najnepogodnijih područja. Pojavom klimatskih promjena klima Like se ubrzano mijenja. Klimatske promjene utječu na prirodne ekosustave Like prvenstveno kroz: promjene prosječnih temperatura; smanjenje količina i promjene rasporeda oborina; pojava klimatskih ekstrema: toplinske valove, suše, poplave, vjetar; promjenu udjela ugljičnog dioksida i prizemnog ozona; podizanje razine mora; potapanje i zaslanjenje kopnenih i slatkovodnih staništa uz more; isušivanje vlažnih staništa; povećanje aridnih područja; smanjenje, promjene udjela te nestanak nekih staništa i vrsta te pojavu i širenje invazivnih vrsta, naglašava Ozimec.

Nastavkom klimatskih promjena područje Like postupno mijenja klimatsku zonu: niža područja prelaze u zonu umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom, a viša iznad 1200 mnv. u zonu umjereno tople vlažne klime sa svježim ljetom. Obalni i otočni dio Županije postaje ekstremno suh i vruć.

Matić i Petry o velikoj podršci razvoju održivog turizma / Foto: LS županija

Komparativne prednosti

– Uz klimatske promjene koje ublažavaju oštru ličku klimu, ekološku vrijednost Like postupno povećava i klimatska pogodnost, koja postaje komparativna prednost Like u odnosu na druga područja. Tradicijske sorte i pasmine su temelj agrobioraznolikosti i održivog poljodjelstva, a danas prolaze kroz ubrzanu genetičku eroziju. Njihove prednosti su prilagođenost ekosustavima, otpornost, nutricionistička kvaliteta, prepoznatljivost, tradicija i jeftinija proizvodnja. Tradicijsko poljodjelstvo je optimalan prirodni resurs za upravljanje kvalitetom prostora: za očuvanje krajobraza, staništa i prateće bioraznolikosti te za stvaranje hrane, kao izvorni, premijski proizvod, ali i za: očuvanje pratećih civilizacijskih i kulturnih vrijednosti, materijalne i nematerijalne baštine te prepoznatljivosti. Elementi tradicijske poljoprivrede su ključni kao osnova za nadgradnju – održivi i obiteljski turizam, zaključuje Ozimec.

Organizacijski odbor kongresa činili su – predsjednik: Ernest Petry, Ana Rukavina – Stilinović, Ivan Radošević, Mile Milković, Jelena Milković te Tomislava Maratović Jurković, a održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao integralni dio manifestacije Jesen u Lici koja tradicionalno promiče domaće proizvode, tradicijske obrte i ruralni turizam.