Nasadi

Laudonov gaj, prirodni artefakt poželjan za izlete i učenje

Marin Smolčić

Učenici Srednje škole Otočac u Laudonovom gaju

Učenici Srednje škole Otočac u Laudonovom gaju

Laudonov gaj je zbog svoje raskošne vegetacije još od 1965. godine proglašen rezervatom šumske vegetacije



Još je  1746. godine kumpanijski zapovjednik u Buniću, a kasnije austrijski feldmaršal, Gideon Laudon izdao je naredbu da se živi pijesci dijela Krbavskog polja pošume hrastom kako ne bi nanosili štetu poljoprivredi.


U vrijeme Vojne uprave nasadi su proširivani crni u nekoliko navrata borom, metlikom i bagremom.


Laudonov gaj ima oko 700 hektara površine, a od toga je pod crnim borom 310 hektara , a pod hrastom 340 hektara.





Laudonov gaj je zbog svoje raskošne vegetacije još od 1965. godine proglašen rezervatom šumske vegetacije.


U vrijeme ex-Jugoslavije bio je ograđen bodljikavom žicom i pretvoren u lovište.


Ovoj drevnoj šumi koja je jednim dijelom u izumiranju zbog bolesti i starosti u pohode su došli budući šumarski tehničari Srednje škole Otočac.


Obišli su Laudonov gaj, posebni rezervat šumske vegetacije i to pod vodstvom Edija Šopa, nastavnika šumarske grupe predmeta.


Učenici su tako imali prilike saznati zanimljive povijesne činjenice o tom posebnom prirodnom artefaktu. Danas se u ovom posebnom rezervatu nalazi oko 470 starih hrastova visine do 24 metra i promjera od jednog metra.


Većina hrastova na sebi imaju ožiljke od udara groma, a do danas nije znanstveno definiran uzrok te pojave, budući se Laudonov gaj nalazi u nizini okružen puno višim kotama koje gromovi inače „puno radije pohode“.