RIJEKA – S obzirom na povećani rast problema s mentalnim zdravljem djece i mladih, u povodu obilježavanja Dana hrvatskih gradova u Gradskoj vijećnici održana je stručna tribina “Kriza mentalnog zdravlja djece i mladih – škola, zdravstvo i lokalna zajednica”.

Pandemija 21. stoljeća

Na skupu koji se pokazao korisnim i vrlo posjećenim, jer se tražilo mjesto više, sudjelovalo je četvero stručnjaka koji su, s obzirom na temu koja se odnosi na mentalno zdravlje i povećan rast problema s mentalnim zdravljem, govorili o trenutnome stanju, pogledu na stanje prije pandemije, kapacitetima i potrebama sustava te nužnim odgovorima na izazove mentalnoga zdravlja koji se sve češće nazivaju pandemijom dvadeset i prvoga stoljeća.

Predavanje naziva “Kriza Mentalnog zdravlja: stanje i kretanje, kapaciteti, potrebe i odgovori” održao je socijalni pedagog doc. dr. sc. Darko Roviš iz županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, kojim je ukazao na porast slučajeva mentalnih teškoća, i to porastom broja hospitaliziranih iz različitih razloga, na porast prisutnosti depresivnih tegoba te na više stope suicida. Vrlo je zabrinjavajuć podatak koji govori kako je svaka četvrta osoba mlađa od šesnaest godina 2019. godine razmišljala o samoozljeđivanju, no pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala stanje, pa su reakcije mladih na novonastale pandemijske uvjete bili različiti; kao rezultat su se pojavili osjećaji zbunjenosti, ljutnje, brige, stresa… Ta situacija posebno je utjecala na učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a među njima poteškoće u mentalnome zdravlju, osim onih koji su ih imali i prije pandemije, imali su i oni koji nisu ranije imali takvih problema, što daje jasnu naznaku kako će se posljedice tog višegodišnjeg pandemijskoga stanja tek vidjeti, pojasnio je Roviš.

Probir rizika

O važnosti probira mentalnog zdravlja u županijskim osnovnim i srednjim školama koji je krenuo 2008. godine, o protokolu i djelovanju, govorila je specijalistica školske mediicne prim. dr. sc. Nataša Dragaš-Zubalj iz NZZJZ-a koja je naglasila ulogu liječnika školske medicine u prepoznavanju problema te o važnosti samog probira rizika u mentalnom zdravlju školske djece. Kako je pojasnila, djeca prilikom pregleda kod liječnika školske medicine ispunjavaju upitnik na temelju kojega liječnik prepoznaje potencijalni problem te djeluje u skladu s protokolom, odnosno klinički procjenjuje i utvrđuje je li potrebna intervencija i uključivanje pojedinih stručnjaka. Dosadašnje provođenje probira, naglasila je, pokazalo se kao učinkovito i kod školske djece i kod studenata, a ukazuje na veću nužnost razumijevanja upitnika od mlađih i školaraca općenito, kao i na brzu i ranu intervenciju te sustavnu podršku. Probir se, dakle, nastavlja, a naglasak će se, između ostalog, dodatno staviti na umreževanje i komunikaciju, povezanost samog sustava, širenje mreže intervencijskih mogućnosti, pripremu kriznih protokola i timova te na osvješćivanje važnosti zajednice u detekciji mentalnih poremećaja.

Gdje po pomoć

Koliko je važna “Mentalno zdravstvena pismenost i prva psihološka pomoć u odgojno-obrazovnom sustavu” naglasila je svojim izlaganjem geštalt psihoterapeutkinja Daina Udovicich Corelli, također iz Nastavnog zavoda. Prema njezinim riječima, bolje znanje o prepoznavanju i prirodi problema, o tome gdje potražiti pomoć te pozitivniji stavovi o stručnoj pomoći i ishodima tretmana ključni su u ranome prepoznavanju mentalnih poremećaja – povećavaju vjerojatnost traženja pomoći te mogu poboljšati ishode stručne pomoći, intervencija, tretmana ili liječenja. Mentalnozdravstvena pismenost je stoga vrlo bitna jer neprepoznavanje problema nerijetko dovodi i do tragičnih posljedica. U prepoznavanju, jasno je, ključnu ulogu ima okolina, a posebice se ističu odgojno-obrazovni djelatnici kojima je namijenjen program prve pomoći za mentalno zdravlje djece i mladih PoMoZi Da, kojem je cilj pružiti osnovna znanja i vještine kako bi u svakodnevnom radu lakše prepoznali probleme mentalnoga zdravlja učenika. U tom smislu program je, prema reakcijama njegovih polaznika, vrijedan i koristan, posebice zbog toga što, pojašnjava psihologinja, u jednome razredu od 25 učenika, njih pet ima problema s mentalnim zdravljem, a tek jedan učenik dobiva stručnu pomoć.

Tribina je održana u sklopu projekta “Rijeka – Zdravi grad”, a organizatori tribine su Grad Rijeka i NZZJZ PGŽ-e.