Ovogodišnja laureatkinja svoj je put u kampingu počela na rodnom Krku, a trenutno se njime bavi kroz znanstveni i edukativni rad na Fakultetu za menadžment u turizmu i hotelijerstvu Opatija.
povezane vijesti
RIJEKA – Njemački autoklub ADAC, najutjecajniji promotor kamping turizma na njemačkom govornom području i izdavač renomiranog kamping vodiča, ove je godine prestižno priznanje za životno djelo dodijelio doc. dr. Josipi Cvelić Bonifačić, i to zbog iznimnog doprinosa razvoju kamping turizma. Na godišnjoj dodjeli nagrada održanoj prošlog petka u Stuttgartu, Uwe Frers, izvršni direktor ADAC Campinga (Pincampa) kazao je da je ova nagrada svojevrsni Oskar u kamping industriji kojom se odaje počast inovatorima i liderima europskog kampinga.
Ovogodišnja laureatkinja svoj je put u kampingu počela na rodnom Krku, a trenutno se njime bavi kroz znanstveni i edukativni rad na Fakultetu za menadžment u turizmu i hotelijerstvu Opatija. Godinama je, uz ostalo, bila i čelna osoba za razvoj kampinga u Valamaru, predsjednica Kamping udruženja Hrvatske (KUH) u kojem je i dalje na čelu Sekcije za stručno-edukativno obrazovanje…
Kroz svoj je i operativni i znanstveni rad, doista i sama zadužena za velik iskorak koji je hrvatski kamping napravio posljednjih dvadesetak godina. Što prepoznaju i gosti, a još jednom su pokazali i oni najutjecajniji po pitanju kampinga – ADAC.
Kvalitativni iskorak
– ADAC je najveći europski i svjetski autoklub s 21 milijun članova i najveća europska institucija koja se sustavno godinama bavi kvalitetom kampova. Stoga su razvili i svoj sustav kvalitete te imaju čitav niz aktivnosti kroz koje se bave razvojem kamping proizvoda. I stoga je ovo priznanje doista silna čast. Naime, cijeli život sam posvetila kampovima i njihovom razvoju, bilo operativno kroz rad u raznim tvrtkama, bilo kroz aktualni znanstveni rad sada na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Tako da nemam riječi kojima bih izrazila zahvalnost, a posebno mi je drago što je ono, u neku ruku, i priznanje čitavom hrvatskom kamping sektoru koji je napravio velik kvalitativni iskorak, rekla nam je doc. dr. sc. Cvelić Bonifačić otkrivši da je njezin put u kamping turizam ustvari počeo – slučajno. I eto, na najbolji mogući način odredio čitav životni i profesionalni put.
ADAC: Ostavila velik trag u hrvatskoj i europskoj kamping industriji– Gospođa Cvelić Bonifačić ostavila je velik trag u hrvatskoj i europskoj kamping industriji. Radeći za Valamar grupu, dala je ključan doprinos u procesu povećanja kvalitete hrvatskog kamping proizvoda, kao i konverziji samih kampova u vrhunske resorte. Iznimno ostvarenje predstavlja i njezin rad na edukaciji i stručnom osposobljavanju, s posebnim naglaskom na osmišljavanju i implementaciji prvog magisterija specijaliziranog za kamping turizam. Razvojem prvog europskog kurikuluma u području održivog upravljanja kampingom Master of Sustainable Campground Management i osiguravanjem njegova financiranja od strane Erasmus programa Europske unije, dala je doprinos i u edukaciji budućih kamping djelatnika. Na kraju, no ne i manje važno, Josipa je predvodnik industrije u pogledu održivosti, a velik je doprinos kampingu dala i pod okriljem Kamping udruženja Hrvatske, stoji u ADAC-ovom pojašnjenju izbora ovogodišnje laureatkinje. |
Naime, nakon završenog studija vanjske trgovine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, 1985. stigla je ponuda za radno mjesto šefa kampa Pila u Puntu. Do tada je imala iskustvo rada u turizmu, što u obiteljskom pansionu, što kao vodiča u Kvarner expressu, rada na recepciji, no ne i u kampingu.
Novi svijet
– To je bio neki potpuno novi svijet i jako mi se svidjela ideja rada u kampu. Kamp Pila je tada imao kapacitet 3.000 ljudi, no kamping je tada podrazumijevao nešto sasvim drugo u odnosu na to što su kampovi danas, dodala je ovogodišnja ADAC-ova laureatkinja, prisjetivši se dana kada nije bilo računala i kada je ne jednom, gotovinu u crnoj vreći mopedom vozila u sjedište tvrtke, ili pak stola punog putovnica za ferragosto. Tada je kamping bio masovan, ali su uvjeti bili loši. Tih osamdesetih godina Hrvatska ustvari nije imala ni jedan kamp koji je imao bolju recepciju, a kamoli bazen. S druge strane su, reći će, već tada konkurenti u Španjolskoj imali čitav niz kampova s uređenom hortikulturom, bazenima i sličnom dodatnom ponudom. U odnosu na konkurenciju, mi smo, reći će naša sugovornica, bili miljama daleko. Međutim, danas smo čak i bolji od konkurencije, naime, prema ADAC-u smo drugi u Europi.
– Hrvatski je kamping doista napravio ogroman iskorak u kvaliteti ponude i ono što nam predstoji jest borba za očuvanjem destinacije. Naime, ne smijemo se preizgraditi, moramo paziti da očuvamo okoliš i resurse koje imamo. Gosti kampova danas traže i adekvatnu ponudu destinacije pa ako na nivou destinacije ne zadržimo kvalitetu, onda sama kvaliteta kampa neće biti dovoljna ni presudna. Mi možemo jako puno napraviti jer imamo još uvijek i mogućnost razvoja kampova na kontinentu, gradskih kampova i slično. No, ponavljam, u toj razvojnoj politici treba biti vrlo mudar, pojasnila je doc. dr. sc. Cvelić Bonifačić te dodala da smatra da je kamping, uz kućnu radinost, konkurentska prednost Hrvatske.
Poželjan smještaj
– Naime, to je nešto u čemu zbilja možemo biti izvanredni, jer smo već sada jako dobri i znamo to raditi. Kamping uostalom razvijamo već 50 godina. Ali nam nedostaje razvoja vizije destinacije. Sada je »man on the Moon moment« za kamping. Uz pandemiju, koja je dodatno naglasila kampove kao poželjan oblik smještaja, tu je i Europski zeleni plan koji apsolutno ide u smjeru boravka u prirodi, intimnog boravka, sigurnosti, izbjegavanja masovnosti. Idemo u jedan novi, »zeleni« svijet, i taj je trend dodatno potaknut ovom situacijom oko pandemije bolesti COVID-19. Rekla bih da je ovo povijesna šansa da se okrenemo tom raspršenom i prema okolišu nježnom i obzirnom razvoju smještaja koji neće donijeti dodatnu betonizaciju. I mi to možemo.
Ključ je kako kvalitetu donijeti u prostor i uklopiti u destinaciju koja će biti održiva i primjerena toj outdoor i zelenoj filozofiji. A koju danas, zapravo, svi imaju. Nažalost, mi i dalje donosimo prostorne planove koji prednost daju hotelima, i dalje želimo nekakve hotelske mastodonte, što naprosto nije primjereno našem okolišu. Mi nemamo obale kao Turska ili Španjolska i imamo drugu strukturu gostiju, zaključila je naša sugovornica koja se posljednjih godina kampingu okrenula u okviru svog znanstvenog rada i u mnogočemu bila prva. Naime, voditeljica je kolegija Kamping menadžmenta, kao i jedinstvenog europskog programa cjeloživotnog obrazovanja Menadžment kamping resorta s kojim počinje već šesta generacija. Svakako valja istaknuti i da vodi projekt Erasmus+ za početak prvog uopće europskog studija Održivog kamping menadžmenta, a koji bi trebao zaživjeti sljedeće godine.
