Foto: Dean Miculinić
Dvodnevni kongres bavi se razmjenom znanja i iskustva o obrazovanju medicinskih sestara i tehničara, znanstvenom razvoju profesije te primjeni novih tehnologija u zdravstvenoj skrbi
povezane vijesti
LOVRAN – Živimo u vremenu brzog razvoja znanosti, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije koji pred sestrinsku profesiju postavljaju nove izazove, ali i otvaraju i brojne mogućnosti za njen znanstveni, akademski i profesionalni razvoj – istaknula je izv. prof. dr. Sandra Bošković otvarajući prvi kongres s međunarodnim sudjelovanjem Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci »Sestrinstvo u eri znanosti i tehnologije«.
Humanost i empatija
Riječ je o dvodnevnom kongresu koji je okupio više od 150 stručnjaka iz Hrvatske i sedam europskih zemalja kako bi razmijenili znanja i iskustva o obrazovanju medicinskih sestara, znanstvenom razvoju profesije te primjeni novih tehnologija u zdravstvenoj skrbi.
Navodeći kako program obuhvaća pet pozvanih predavanja, panel-raspravu i 28 znanstvenih izlaganja raspoređenih u četiri tematske cjeline, predsjednica kongresa Sandra Bošković kazala je da su u središtu skupa doktorsko obrazovanje u sestrinstvu, digitalna transformacija i umjetna inteligencija, praksa utemeljena na znanstvenim dokazima te povezivanje istraživanja, obrazovanja i kliničkog rada.
– Ne smijemo zaboraviti da unatoč svim tehnološkim dostignućima u središtu sestrinstva uvijek ostaje čovjek, a temelj naše profesije su humanost, empatija i briga za druge. Jedna od glavnih tema kojima se kongres bavi je razvoj doktorskog studija sestrinstva koji u Hrvatskoj još ne postoji, a ovo je početak razmjene dobre prakse, istaknula je Bošković.
Dodajući da se hrvatski zdravstveni sustav suočava s brojnim izazovima, od starenja stanovništva, porasta kroničnih bolesti do nedostatka zdravstvenih djelatnika, načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, doc. dr. Damir Važanić, kazao je da u promjenama koje donosi nova tehnologija medicinske sestre i tehničari imaju nezamjenjivu ulogu.
– Sestrinstvo nije važan dio samo svakodnevnog funkcioniranja zdravstvenog sustava. Ono je profesija koja se kontinuirano razvija, temelji na znanstvenim dokazima i aktivno sudjeluje u oblikovanju suvremene zdravstvene skrbi. Zato je posebno važno što kongres otvara pitanje doktorskog obrazovanja u sestrinstvu, razvoja znanstvenih istraživanja te povezivanje obrazovanja i kliničke prakse. To su pitanja koja izravno utječu na kvalitetu zdravstvene zaštite, sigurnost pacijenata, ali i održivost cjelokupnog sustava, kazao je Važanić.
Ulaganje u ljude
Prvi kongres s međunarodnim sudjelovanjem prodekanica za nastavu i novoizabrana dekanica Fakulteta zdravstvenih studija, doc. dr. Kata Ivanišević, ocijenila je kao važan korak u akademskom i znanstvenom razvoju, dok je zamjenik župana Robert Matić istaknuo da je Primorsko-goranska županija donijela stratešku odluku o intenzivnijem ulaganju upravo u ljudske potencijale. Županija je osigurala sestrinski bonus u Domu zdravlja za 350 zdravstvenih djelatnika, a s ciljem privlačenja novih kadrova pokrenut je i program stipendiranja za učenike Medicinske škole.