RIJEKA – Prvom dozom cjepiva protiv COVID-19 u Primorsko-goranskoj županiji cijepljene su 4.973 osobe. Istovremeno, drugom dozom cijepljeno je 919 osoba, a kako je jučer izjavio glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević, i PGŽ u ovom trenutku vodi bitku s količinama cjepiva koje su na raspolaganju za pravovremeno cijepljenje drugom dozom. U Hrvatskoj je zaključno s ponedjeljkom potrošeno 69.984 doza cjepiva, od toga 32.901 na djelatnike u zdravstvu. Dosad je cijepljeno 58.077 osoba, među kojima je njih 46.170 primilo prvu dozu, a 11.907 je primilo obje doze, objavio je službeni Twitter profil Vladine stranice koronavirus.hr.

– U PGŽ-u imamo vrlo mali prirast cijepljenja prvom dozom i to gotovo isključivo pripadnika interventnih službi koje sudjeluju na potresom pogođenom području, a kojih se dosad iz PGŽ-a na području Sisačko-moslavačke županije izmijenilo više stotina u različitim smjenama. To su civilna zaštita, vatrogasci, policija i pripadnici Crvenog križa. Cijepljenje drugom dozom je uznapredovalo, a cijepljeno je 919 osoba te sada vodimo na određeni način bitku s količinama cjepiva za pravovremeno cijepljenje drugom dozom. Računamo da ćemo, unatoč smanjenim količinama koje se planiraju dostaviti, uspjeti procjepljivanje održati u propisanom roku za Pfizerovo cjepivo od 21 do 42 dana razmaka od apliciranja prve doze, kazao je Rončević.

Globalni problem

Istaknuo je kako je količina cjepiva globalni problem, a u svakom slučaju europski i hrvatski. PGŽ, kako je kazao, u ovom trenutku vrlo solidno stoji s protuepidemijskim cijepljenjem u slučaju domova za starije osobe. Kampanja je obuhvatila 93 posto domova za starije u PGŽ-u u kojima je cijepljeno oko 75 posto korisnika i oko 40 posto zaposlenika pa Rončević tumači da će nakon apliciranja druge doze u domovima za starije biti postignuta potrebna protuepidemijska zaštita koja se određuje na oko 70 posto procijepljenosti populacije.

snimio Sergej Drechlrer

– To je dobra vijest, a loša je vijest da u prvoj fazi nismo završili cijepljenje zdravstvenih djelatnika. Završili smo cijepljenje onih koji se smatraju najizloženijima jer rade na COVID-odjelima, intenzivistici i hitnim službama. Međutim, i druge kategorije zdravstvenih djelatnika također su izložene i predviđene za cijepljenje u prvoj fazi i jako nam teško pada što njihovu potrebu i želju za cijepljenjem ne možemo ispuniti. Također bismo voljeli da se dinamika cijepljenja ubrza, ne samo iz formalnih razloga završetka prve faze, nego i iz razloga zaštite najosjetljivijeg stanovništva.

Bitno nam je što prije početi cijepljenje starijih osoba i kroničnih bolesnika, prije svega kako bismo tu osjetljivu skupinu pokrili prije novog vala epidemije. Zasad ne očekujemo novi val i bilježimo stagnaciju epidemije, no prognoze je vrlo teško davati s obzirom na to da su sada u cirkulaciji i novi sojevi virusa za koje se zna da imaju 70 posto veći potencijal za širenje bolesti. Ne možemo sa sigurnošću u ovako relativno liberalnom režimu prelaska granica biti sigurni u to da novi soj kod nas ne može doći ili da već nije došao. Zbog toga smo u iščekivanju mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite za koje očekujemo da će na tragu naših uvida i razmišljanja također održati određeni intenzitet mjera kao i dosad te da će možda napraviti eventualne korekcije koje bi trebale pridonijeti smanjenju rizika od epidemije i naći određeni balans koji se neće odraziti na gospodarske aktivnosti i školstvo, rekao je Rončević.

Stagnacija u PGŽ-u

Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno je 857 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj iznosio 3.050. Preminula je 31 osoba, a 1.381 pacijent nalazio se na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 135 pacijenata.

U PGŽ-u su otkrivene 64 novozaražene osobe od ukupno 608 testiranih, što iznosi 10,5 posto pozitivnih slučajeva u odnosu na testiranja. Porastao je broj aktivnih slučajeva, dok je broj hospitaliziranih i dalje stabilan i iznosi sedam posto ukupnog broja aktivnih slučajeva, odnosno 42 pacijenta, među kojima je liječenju na respiratoru podvrgnuto njih četvero.

– Bilježimo laganu stagnaciju s određenim dnevnim oscilacijama, ne vidi se više takav pad kakav je bio prije nekoliko tjedana. Slučajeve možemo pripisati uglavnom širenju bolesti unutar obitelji. Ovu epidemijsku fazu osim stagnacije na relativno prihvatljivim brojkama karakterizira raspodjela pozitivnih slučajeva gdje dominira Rijeka i okolica, a vrlo malo su zastupljeni ostali dijelovi PGŽ-a, prije svega Liburnija s 13 posto, dok su ostali dijelovi županije sporadični. Imamo 31 posto starijih od 65 godina među novim slučajevima, što je populacija s najviše komplikacija i loših ishoda. Oni su upravo posljedica širenja bolesti unutar obitelji, gdje su stariji članovi obitelji žrtve onih mlađih koji su bolest eventualno donijeli u obitelj, kazao je Rončević.

Postojeći testovi, prema njegovim riječima, reagiraju na sve sojeve koronavirusa u cirkulaciji, a to se odnosi na PCR testove koji su zlatni standard, ali i na antigenske testove. Činjenica da kod nas nisu identificirani novi sojevi nije posljedica, kako ističe Rončević, neotkrivanja novih sojeva testiranjem, već je potrebno provesti dodatna specifična istraživanja koja razlikuju pojedine sojeve koja se obavljaju u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« u Zagrebu. Rončević računa da će se kroz takav sustav praćenja uzoraka dobiti pravovremena informacija o eventualnoj pojavi nekog od novih sojeva u Hrvatskoj.

– Moguće je da je taj novi soj jer se specifično na pojedinačne sojeve ne pretražuju svi uzorci, a pretraživat će se određeni broj uzoraka s obzirom i na prostornu populacijsku distribuciju. Računa se da će metoda biti takva da će otkriti dovoljno rano ako dođe do širenja novog soja. Pritom, kad je riječ o mjerama, one će se sigurno donekle mijenjati, no mi ne očekujemo značajnije popuštanje mjera, niti se o značajnijem popuštanju mjera zaista razgovara. Razgovara se o određenim promjenama u određenim pristupima, no situacija kod nas, kao i u našem okruženju nije tako dobra da bi do značajnijeg popuštanja došlo. Mislim da se sada radi više o nečijim željama koje se uspješno plasiraju u javnost nego o stvarnoj situaciji koja bi to dopustila, zaključio je Rončević.