KOSTRENA – S deset glasova “za” među kojima je bila i oporbena Unija Kvarnera te samo dvoje SDP-ovih vijećnika koji su bili protiv, Općinsko vijeće Kostrene usvojilo je odluku o dugoročnom zaduženju za izgradnju Centra za starije osobe u Pavekima. Općina Kostrena kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj zadužiti će se za deset milijuna eura, pri čemu se očekuje i subvencioniranje kamate koje bi trebalo smanjiti ukupni trošak za oko milijun eura. Kao što je poznato, resorno ministarstvo u rujnu prošle godine dodijelilo je Kostreni 6,1 milijuna eura bespovratnih sredstava za ovaj projekt, a kako bi se projekt proveo u cijelosti, Općina Kostrena je dužna osigurati deset milijuna eura i to po polovicu iduće i 2026. godine. Kako izračun pokazuje, Općina Kostrena s time ne bi prelazila 20 posto zaduženosti, što znači da može pokrenuti postupak ugovaranja kredita s HBOR-om.

– Vjerujem da ćemo ovdje dobiti subvenciju na kamatu koja tada bitno pada, pa je i HBOR-ova ponuda najpovoljnija. Jučer smo se u resornom ministarstvu sastali sa svima koji su dobili ovakva sredstva. Ovo je vrlo zahtjevan projekt, financijski i građevinski, ali i organizacijski gdje treba poslužiti čitav sustav. Što se tiče realizacije samog projekta, mi smo pri završetku odabira projektantske kuće koja će napraviti izvedbeni projekt. A plan je da se paralelno kreće s pripremom natječajne dokumentacije za javnu nabavu te da se natječaj za izvođače radova raspiše u lipnju ili srpnju. Ako ne bude žalbi, izvođač bi trebao biti uveden u posao početkom jeseni. Tako će se i povlačiti sredstva jer cjelokupan objekt mora biti gotov do lipnja 2026. godine. U Županiji, koja je partner na ovom projektu, smo pak na posljednjem sastanku razgovarali i o troškovima ukupnog poslovanja pored samih građevinskih radova kako bismo na temelju toga mogli razgovarati i s drugim jedinicama lokalne samouprave koji su pokazali interes za naša 144 ležaja, ali i ostala izvan institucijska mjesta, rekao je na sinoćnjoj sjednici Općinskog vijeća Kostrene načelnik Dražen Vranić koji vjeruje da će dom za starije u Kostreni biti u funkciji u lipnju 2026. godine.

Subvencija do milijun eura

SDP-ov Zoran Rubinić smatra da je kapacitetom ovo dom po mjeri cijele Primorsko-goranske županije, a financira ga Kostrena.

– Ja se sjećam da ste vi nekad bili protiv takvog koncepta, ne znam što se dogodilo, rekao je Rubinić kojem je Vranić odgovrio da je bio samo protiv načina financiranja izgradnje doma.

– Sad smo dobili sredstva, a sudjelovat će i Županija, a s druge strane da bi bilo kakav-takav dom imao profitabilnost i funkcionalnost brojka mora biti barem za 70 mjesta veća od naših potreba. U PGŽ-u nedostaje 1.600 smještajnih kapaciteta u domovina umirovljenika. Ako smo mi kao općina osigurali zemljište, značajan dio sredstava županija slobodno može financirati ostatak. PGŽ-e mora sudjelovati s nama jer se decentraliziran sredstva ministarstva ne mogu drugačije dobiti i takav dom mora bit iu određenoj mreži, istaknuo je Vranić koji smatra da je scenarij prema kojem se dom ide graditi samo za potrebe Kostrene, neodrživ i nikad ne bi bio sufinanciran.

Rubinić je u svojoj replici podsjetio da u ovom slučaju samo Općina Kostrena diže kredit i zapravo sama financira dom.

– Niste me uvjerili, a brigu prema starijima mogli smo pokazati na druge načine i možda nismo trebali biti toliko “naj”, već izgraditi nešto skromnije. A ako smo htjeli biti “naj”, trebali smo naći partnera u tome jer ovako ćemo biti sami. Ovako govorimo o velikom novcu, o dva naša proračuna, upozorio je Rubinić.

Sasvim drugačijeg mišljenja bila je oporbena Mirela Marunić iz Unije Kvarnera i bivša načelnica u čije je vrijeme Kostreni darovano zemljište za dom.

– Izuzetno mi je drago da ovaj projekt ide dalje. Kad je nama 2016. godine Republika Hrvatska darovala zemlju krenulo se s ovim projektom i mislim da ovaj dom nije prevelik, a studija je u ono vrijeme pokazala da će ovakav dom vratiti investiciju u roku od deset do 15 godina, a benefiti za Općinu Kostrena bit će kroz niz djelatnosti koje će ondje biti dio koncepta. Apsolutna podrška za dom koji će biti na ponos Kostreni, rekla je Marunić koja je predložila daljnje pregovore oko sufinanciranja kamate kod HBOR-a na što je Vranić odgovorio da će subvencija biti do milijun eura i više od toga neće ići, no ključno je da je tu riječ o fiksnim kamatama. I Darko Tonković iz HDZ podržao je ovaj projekt.

– Ovo je jedino opravdano zaduženje koje je u Kostreni odobreno zadnjih deset godina i zato će ga HDZ podržati. Mi se zadužujemo za deset milijuna eura, a radimo objekt od 20 milijuna eura koji je u našem vlasništvu, poručio je Tonković.

U Urinju – zagađeno

Zoran Rubinić na aktualnom satu postavio je pitanje o Urinju i zagađenju koje se nastavlja s istjecanjem nafte iz INA-inog kompleksa.

– Osim plaža, nafta je ušla u lučicu Podurinj i to traje već godinu i pol dana, a tu je i Dezinsekcija koja kruži i raspršuje disperzante pa se vidi da života više nema ni na obali, ni na dnu i mislim da je Dezinskecija trenutno veći zagađivač od INA-e. Nedavno sam poslao pismo dožupanici nisam dobio odgovor, vi i župan ste bili u INA-i i rečeno je da INA prihvatila odgovornost za zagađenje i da je sve u redu. I sad to može trajati beskonačno. Čišćenje se radi neprihvatljivim metodama, situacija je jako loša i jako mi je čudno da nitko ne odgovara, smatra Rubinić.

Načelnik Vranić složio se s njim da je apsolutno je neprihvatljivo što se događa.

– Od polovice prošle godine obavljamo ispitivanja i šaljemo dopise svima koji imaju mehanizme poduzeti aktivnosti po tom pitanju. Jedini odgovor koji smo dobili je onaj od nadležnog ministarstva koje nam je javilo da je sve proslijeđeno na Državni inspektorat. Ne može se reći da ništa ne radimo po tom pitanju, INA radi geološka ispitivanja uz suglasnost ministarstva, nedavno kad je uslijed juga bilo veliko onečišćenje išli smo u INA-u da vidimo što se događa, a njihov odgovor je da bi skoro trebali dobiti nalaz istraživanja podzemlja, a tu su i pumpe koje u postavili i koje izvlače ugljikovodike iz tla. Mi kao općina nemamo poseban instrumentarij od onoga koji poduzimamo i sigurno ćemo i dalje komunicirati da tako nešto prestane, zaključio je Vranić.