RIJEKA – Poznato je da se ravnatelji obrazovnih ustanova biraju bez ikakve provjere ključnih kompetencija, a programe osposobljavanja ravnatelji ili kandidati za ravnatelje upisuju isključivo temeljem osobne motivacije ili ekstrinzično motivirani željom da realiziraju napredovanje u struci te troškove školarine pokrivaju osobno. Istovremeno se kvaliteta rada ravnatelja sustavno ne vrednuje, a rezultati OECD-ova istraživanja iz 2018. godine pokazuju da je Hrvatska na začelju prema pokazatelju koji govori da u odnosu na druge zemlje imamo najmanji udio ravnatelja koji je sudjelovao u nekom obliku obrazovanja za stjecanje ravnateljskih kompetencija prije stupanja na dužnost.

Jednogodišnji studij

Mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija sadašnjih i budućih ravnatelja prije tri godine otvorio je riječki Filozofski fakultet pokretanjem poslijediplomskog specijalističkog studija za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova, za stjecanje akademskoga naziva sveučilišnog specijalista upravljanja i vođenja odgojno-obrazovnom ustanovom, a upravo je u tijeku upis druge generacije polaznika. Upisna kvota je 18 studenata, a radi se o jednogodišnjem studiju koji se izvodi kao studij na pola radnog vremena: polaznici upisuju polovinu programa, odnosno 30 ECTS-a godišnje.

Najavljujući da će se studij odvijati vikendima kako bi se omogućio nesmetan dolazak na nastavu zaposlenim polaznicima, kao i polaznicima izvan Rijeke, voditeljica studija prof. dr. Vesna Kovač ističe da je ključni motiv za osmišljavanje i pokretanje ovog studija bilo donošenje Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije u kojoj je jedan od strateških ciljeva vezan upravo za unapređivanje prakse rukovođenja odgojno-obrazovnih ustanova.

Razvijanje kompetencija

– Realizacija tog cilja operacionalizirana je kroz više strateških mjera, a jedna od njih ističe da se od visokoškolskih ustanova očekuje da akreditiraju programe za inicijalno osposobljavanje ravnatelja. Filozofski fakultet u Rijeci učinio je taj korak, a slično su učinile i još neke visokoškolske ustanove u Hrvatskoj, odnosno Sveučilište u Zadru i Fakultet za odgojno-obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku. Radi se o studiju čiji je cilj razvijanje ključnih kompetencija koje su ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova potrebne za uspješno obavljanje njihovih profesionalnih dužnosti.

Od ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova očekuje se visoki stupanj poznavanja i primjene spoznaja o ključnim procesima koji se odvijaju u odgojno-obrazovnoj ustanovi: upravljanje odgojno-obrazovnim procesima, upravljanje ljudskim resursima, organizacija rada odgojno-obrazovne ustanove, analiza trendova obrazovne politike, upravljanje okruženjem odgojno-obrazovne ustanove, primjena osnovnih rukovodnih tehnika i vještina, primjena komunikacijskih i prezentacijskih vještina, osiguranje kvalitete odgojno-obrazovne ustanove, financijsko upravljanje, pravni aspekt rada ustanove, upravljanje kriznim situacijama i niz drugih.

Imajući to na umu, osim uobičajenih dijelova programa operacionaliziranih kroz obavezne i izborne kolegije, u strukturu programa integriran je niz ravnateljskih praktikuma koji su osmišljeni kao mjesta za stjecanje složenih praktičnih vještina i kompetencija. Upravo ravnateljski praktikumi čine specifičnost ovog studija u odnosu na srodne koji se izvode na drugim visokoškolskim ustanovama, pojašnjava prof. dr. Kovač.
Ujedno dodaje da se na ravnateljskim praktikumima stječu znanja i vještine veće razine složenosti i primjene, a aktivnosti na praktikumima mogu se dijelom realizirati i u ustanovama s kojima je Filozofski fakultet u Rijeci potpisao sporazume o suradnji.

Stalna osvježenja

– Specifičnost ovog studija čini i planirani način izrade završnog specijalističkog rada, koji se uz iskusnog mentora preporučuje izraditi u okviru provedbe akcijskog istraživanja s ciljem inoviranja određenog aspekta prakse upravljanja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove. Time se polaznicima dodatno nudi mogućnost prilagodbe tipu ustanove iz koje dolaze, suočavanje sa specifičnostima ustanove, potiče se neposredno rješavanje specifičnih potreba, problema, izazova i slično. Program se kontinuirano osvježava i prilagođava potrebama ravnatelja, pa je za novu generaciju polaznika osiguran dulji popis izbornih predmeta. Tako polaznici mogu više doznati o nekim temama: europskoj dimenziji u obrazovanju, strateškom upravljanju digitalno zrelim školama, savjetodavnom radu u odgojno-obrazovnoj ustanovi, partnerstvu s roditeljima, konstruktivnom upravljanju sukobima, scenarijima instrukcijskog školskog vođenja, evaluacijskim istraživanjima i slično, navodi prof. dr. Kovač.

U izvođenju studija sudjeluju sveučilišni nastavnici s Filozofskog fakulteta u Rijeci, vanjski suradnici s drugih visokoškolskih ustanova te ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova.