»Zauzimaju nam mjesto na plaži!«, »Imaju malu državu«, »Dosadni su i sebični«, »Svaki drugi zove se Janez ili Primož«, »Štreberi su«…, ali i »Precizni su i jako marljivi«, »Vole polku i jodlanje«, »Imaju puno bolju privredu«, »Imaju viši standard«…. samo su neki od stereotipa Hrvata prema Slovencima.

S druge pak strane o Hrvatima Slovenci kažu »Ne vole baš raditi«, »Vole pivo i vino i stalno bi feštali«, »Od muhe rade slona«, ali i »Imaju divno more«, »Jako vole sport i bore se za svoje reprezentacije«…

Izrečeni stereotipi dio su sjajno pripremljene i odrađene terenske nastave i projektne aktivnosti koja je pod nazivom »Stereotipi među nama« održana jučer u Područnoj školi u Severinu na Kupi i tijekom koje su hrvatski i slovenski učenici debatirali o stereotipima koji se vežu uz Slovence i Hrvate.

Sudionici ove zanimljive debate bili su učenici OŠ Vinica koje je predvodila Manja Matić, učiteljica engleskog jezika, odnosno učenici PŠ Severin na Kupi koje je za raspravu pripremila nastavnica njemačkog jezika Nusreta Murtič.

Novi izraz za krađu

U ovom pažnje vrijednom druženju sudjelovalo je sedmero učenika iz Slovenije (Eva, dvije Lane, Ema, Vita, Leo i Nika) te devetero iz Hrvatske (Ivano, David, Leon, Domagoj, Matija, Patrik, Ivan, Ana i Zara).

Prvi korak bila je definicija pojma stereotip, a potom su slovenski i hrvatski osnovci svaki na svoj hamer ispisali ono što su čuli ili znaju o pripadnicima drugog naroda.

Zatim su te »istine« pročitane i uslijedila je rasprava o njima, pri čemu je druga strana nastojala potvrditi ili odbiti to što se tvrdi pa su, primjerice, Slovenci priznali da zaista znaju zauzeti mjesto na plaži, da im je država mala, ali prekrasna te da zaista jesu marljivi i točni.

Hrvati su za procjenu kako ne vole raditi rekli »kako tko« vežući lijenost ponajprije uz jug Hrvatske, priznali su da vole sport i nacionalnu reprezentaciju, ne vide ništa loše u feštanju, a sigurni su da od muhe ne rade slona.

Bilo je tu još puno drugih komentara i »podbadanja« pri čemu je, uz nekoliko dobrih viceva, najviše smijeha izazvala spoznaja da Slovenci za pojam krađe i prevare koriste pojam »otuđmaniti«.

U stereotipima, zaključeno je, postoje tragovi istine, ali te opće procjene nikada nisu dobre i ne smije ih se koristiti za sve pripadnike jednog naroda jer je svaki pojedinac zaseban.

Također, stereotipe je najbolje prihvaćati na razini komičnog i duhovitog jer mogu, kao i vicevi, pridonijeti zbližavanju te drugu stranu, što je pomalo i paradoksalno u odnosu na pravu namjeru stereotipa, učiniti simpatičnijom i bližom!

Najbitnije je komunicirati, upoznavati se i rušiti prepreke u komunikaciji, a to znači i uvriježene stereotipe, složile su se Nusreta Murič i Manja Matić, dvije izvrsne pedagoške djelatnice koje svojim radom potvrđuju kako pedagoška struka nije posao, već životni poziv za koji se rađaš.

Vlastiti stavovi

»Za debatu smo se odlučili jer potiče razvijanje vještina kritičkog razmišljanja, pomaže samopouzdanju, razvija svijest o važnosti aktivnog građanstva, povećava vjerojatnost da će mladi aktivno sudjelovati u radu nevladinih organizacija, sudjelovati u volontiranju i aktivno se uključiti u svakodnevni život društva.

Naravno, debate uvijek moraju imati taj element provokativnosti pa smo odabrali temu koja je bliska i jednima i drugima i kroz koju je moguće doći do novih spoznaja, produbiti svoje znanje, razmišljati i analizirati postojeće stanje te zauzimati vlastite, a ne nametnute stavove«, rekla je Nusreta Murtič, a slične stavove zastupa i njena kolegica sa slovenske strane, Manja Matić:

»Nusreta živi kod nas u Sloveniji, a radi u Hrvatskoj. Surađujemo već nekoliko godina vrlo kvalitetno i rado smo prihvatili poziv da budemo gosti njihove Učionice na otvorenom te da raspravljamo o stereotipima i to kroz jedan poseban oblik debate koji je drugačiji u odnosu na klasičnu nastavu.

Većina naših učenika slovenski su državljani koji žive u Hrvatskoj, blizu granice, a idu u školu u Sloveniju pa im je ova tema jako bliska«, rekla je Matić, a koliko su njihove ideje bile dobre, vidjelo se iz reakcija slovenskih i hrvatskih osnovaca koji su uživali u ovoj debati, saznali puno toga novoga te svakako postali jedni drugima bliži što bi moglo – a to bi bilo baš i lijepo – dovesti do novog susreta.

I nije pritom nebitno da su s hrvatske strane većina debatanata bili dečki, a sa slovenske – djevojke.

Poziv u Učionicu na otvorenom

»Projekt Učionica na otvorenom omogućen nam je jer smo u suradnji s lokalnim poduzetnicima osigurali izgradnju dviju vanjskih učionica koje smo smjestili uz samu školu, odnosno divni stari dvorac u Severinu na Kupi.

Uz nas, nadamo se da će ih koristiti i naši brojni gosti od kojih su prvi baš osnovci iz Vinice, slovenske osnovne škole s kojom već godinama kvalitetno surađujemo.

Nadamo se, a i pozivamo i sve druge, koji su voljni doći do nas i održati nastavu na otvorenom da nam se jave«, poručila je Nusreta Murtič.