BROD MORAVICE, BROD NA KUPI – Zanimljiv literarno-kazališni povratak u goransku prošlost zabilježili smo proteklog vikenda u tri manja goranska naselja. U Brod Moravicama je u organizaciji Etno udruge Turanj predstavljena slikovnica Slavice Grgurić Pajnić »Pavao pokućarac«, a u Tršću i u Brodu na Kupi članovi Kotar Teatra premijerno su izveli svoju novu kazališnu predstavu »Potraga za frankopanskim blagom«. Oba su nova djela namijenjena ponajprije najmlađim i mladim Goranima, a iza njihova je nastanka uočljiva ljubav prema goranskom zavičaju i želja da se ta ljubav širi i nadograđuje.

Izumrlo zanimanje

U brodmoravičkom Domu kulture sve je počelo lijepim igrokazom osnovaca koji su na narječju svog zavičaja progovorili o onima koji su »hodili od vrat do vrat« te za život svoje obitelji zarađivali prodajući razne sitne kućne potrepštine. Potom je u ime izdavača slikovnice, a to je Etno udruga Turanj, predsjednik Dražen Brajdić istaknuo kako je ovo već osma knjiga objavljena u okviru te udruge pri čemu mu je jako drago da je u slikovnici obrađeno jedno od četiri temeljna povijesna zanimanja ovog kraja. Dijana Arbanas istaknula je kako je posebnost ove slikovnice, i to u hrvatskim okvirima, to što progovara o zanimanju kojeg više nema.

– Autorica iza sebe već ima dvije eko-etnološke slikovnice (»Leptrov let« i »Podarite mi život«), znana je i kao pjesnikinja, organizatorica haiku susreta u Gorskom kotaru te vrsna sportašica veteranka, a novom slikovnicom iznova je istaknula elemente ekologije i etnonasljeđa kraja koji je i njezin zavičaj jer je rođena u Završju, a školu pohađala u Šimatovu i Bod Moravicama, rekla je Arbanas koja je zaslužna za pažnje vrijedan nastup brodmoravičkih osnovaca. O slikovnici je još govorila i knjižničarka Sanja Despot Abramović, napomenuvši kako je autor crteža fužinsko-delnički likovnjak Denis Mihelčić, autorice naslovnice su Tia Šutej i Dijana Crnković, učenice četvrtog razreda OŠ Brod Moravice, lekturu je napravila prof. Marija Pavešić Seka, a s dijalekta Završja na književni hrvatski jezik prevela je Sonja Colnar, prof.

Frankopansko blago

U svom uočljivo emocionalnom obraćanju okupljenima autorica Slavica Grgurić Pajnić naglasila je kako joj je temeljni motiv za rad na slikovnici bila činjenica da je pokućarstvo dio nasljeđa njezine obitelji.

– Moji djed i baka, Pavle i Marija Naglić, u temelju su ove priče koje je glavni lik, pa se knjiga i po njemu zove, moj djed po maminoj strani Pavle. Drugi motiv za stvaranje vezan je uz knjigu »Tragom goranskih pokućaraca« koju je 2012. godine objavio mr. Emil Crnković obradivši to zanimanje i razgovarajući o pokućarcima, između ostalih, i s mojim djedom, rekla je autorica istaknuvši kako je u slikovnicu nastojala prenijeti bogatstvo emocija vezanih uz svog djeda i baku.

I dok su u Brod Moravicama okupljeni uživali u prisjećanju na 19. i 20. stoljeće, u Tršću i Brodu na Kupi glumci Kotar teatra su u suradnji sa karlovačkim Gradskim kazalištem Zorin dom odigrali praizvedbu i premijeru »Potrage za frankopanskim blagom«, predstavu koja je inspirirana slikovnicama nastalim u sklopu projekta »Putovima Frankopana« te na svoj originalan način čuva i taj dio bogate goranske povijesti vezane uz tu čuvenu hrvatsku velikašku obitelj. Deseta po redu kazališna predstava Kotar Teatra nastala je pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklade Kultura nova te gradova Čabar i Delnice, a njenim će se izvedbama nastojati kod najmlađih Gorana osvijestiti spoznaja o vrijednosti i snazi povijesti ovog dijela Hrvatske.

Nije bilo lako

O pokućarcima je u Domu kulture u Brod Moravicama govorio i mr. Emil Crnković, autor knjige »Tragom goranskih pokućaraca« spomenuvši, između ostalog, kako je početkom 20. stoljeća samo na području Brod Moravica bilo registrirano 605 tzv. kućaraca, a u Gorskom kotaru (Kupska dolina, Delnice…) bilo ih je više od tisuću. Na bavljenje tim poslom, istaknuo je mr. Crnković, ljude je natjerala nevolja, ali su predanim radom uspijevali učiniti jako puno i prehraniti svoje obitelji te pridonositi razvoju svog zavičaja, rekao je mr. Emil Crnković.