FUŽINE – Računi vezani uz odvoz otpada s područja Općine Fužina, bolje rečeno obrazloženja laganog rasta cijena, kod nekih su stanovnika ove lokalne samouprave izazvala nedoumicu pa nam se obratilo nekoliko ljudi upozorivši kako u pojašnjenju rasta cijena stoji brojka od 538 posto! Istina, cijene nisu porasle toliko, već puno, puno manje, ali nikome nije bilo jasno o čemu je riječ. Objašnjenje je jednostavno i ponudio nam ga je Dino Piljić, direktor KTD-a Fužine.

– Već su tri mjeseca prošlo od primjene novog cjenika, a tek sad netko reagira, što je pomalo i čudno pa bi riječ mogla biti o politiziranju, tim više što građanstvu cijene nisu porasle, kako netko možda misli, 538 posto, već je taj porast vezan uz cijene koje mi kao KTD »Fužine« plaćamo riječkom »Eko plusu« za prijevoz iz Sović laza prema Marišćini. Naše povećanje prema korisnicima iznosi svega do 87 centa po odvozu i to je velikoj većini jasno i vidljivo na računima pa nikakvih primjedbi do sada i nije bilo.

Optimizirani procesi

Dakle, istaknuti dio najvećih poskupljenja se ne odražavaju istom postotku na povećanja ukupne cijene naših usluga. Pojašnjavajući razloge povećanja mi smo u pratećem tekstu uz uplatnice i račune naveli i bitno povećanje usluga prijevoza prema Centru za gospodarenje otpadom PGŽ, poznatoj Marišćini. Tu je riječ o poskupljenju od ogromnih 538 posto! Konkretno, do sada smo plaćali 193 kune po toni, a sada 1.329 kuna, uz napomenu da sada plaćamo i održavanje pretovarne stanice u Sović Lazu! Dakle, poskupljenja prema našem poduzeću od strane Ekoplusa d.o.o. koji vodi Marišćinu i koji sada prijevoz naplaćuje šest puta više nego smo mi plaćali odlaganje otpada do sada. S druge strane u periodu bitnih poskupljenja životnih troškova pa tako i prema nama u KTD Fužine optimizirali smo procese rada te iskoristili sve mogućnosti smanjenja troškova, što je omogućilo umjereniji rast naših cijena. Naši su izračuni pokazali da mi u ovakvim uvjetima s ovakvim povećanjem uspijevamo poslovati s takozvanom nulom, odnosno ne bi trebali generirati gubitke. Ono što bi mogao biti problem je to da Ekoplus d.o.o. može opet sutra podići cijenu. Tad bi mogli biti u problemima, rekao je Dino Piljić, i dodao kako su već tri mjeseca prošla od primjene novog cjenika.

Javno savjetovanje

– Mi smo o rastu cijena obavijestili sve korisnike, a dva smo puta – u ožujku i u listopadu prošle godine – održali i javno savjetovanje o novom cjeniku i niti jednom nije bilo upita korisnika. Nadalje, jedino je Općina Fužine u suradnji s nama, na području Gorskog kotara, u zakonskom roku donijela odluku o načinu pružanja javne usluge koja je usko vezana uz problematiku s cijenama. Ta je odluka donijeta u siječnju 2022. godine na sjednici Općinskog vijeća gdje su je jednoglasno podržali svi članovi vijeća. Na toj je sjednici dogovoreno da će povećanje biti od 5 do 10 kn, dok je na kraju povećanje i bilo do otprilike najviše oko 1 eura za fiksni dio usluge korisnika u kućanstvu. Naši korisnici mogu svoje račune smanjiti na način da što više razvrstavaju već na poziciji samog nastanka otpada kao npr. kuhinji te da s reciklabilnim otpadom pune kante koje su podjeljenje tijekom 2022. godine a čiji odvoz se ne naplaćuje – rekao je Piljić.

Bruto plaća umjesto neto

Načelnik Općine Fužine David Bregovac dodaje kako cijene svega posvuda rastu, a plaće to ne slijede i to postaje sve veći problem.

– Mi kao lokalna samouprava cijene moramo dizati, a ljudima je sve teže pa sve vodi k tome da se lokalne samouprave počinju pretvarati u socijalne ustanove. Osobno to ne želim prihvatiti i smatram da je pogubno. Ako većina naših izdvajanja u budućnosti bude usmjerena k pomoći siromašnom stanovništvu, onda gubimo smisao jer više neće biti ni mogućnosti, ni razmišljanja o razvoju. Dakle – nema alpine coastera, nema sportske dvorane, jer novac moramo usmjeriti prema socijalnoj pomoći. Sve bi se to dalo ublažiti, čak i promijeniti drugačijom državnom politikom kad bi, primjerice, stanovnici Gorskog kotara dobivali bruto plaću umjesto neto. Taj dio bruto plaće trebala bi poslodavcima država refundirati kako bi onda poslodavci mogli taj novac, koji bi im ostao, investirati nazad u svoje firme ili u zaposlene i ljudi bi tada s većom plaćom lakše snosili sve veće troškove života i poskupljenja, a moguće je da bi onda počeo rasti i broj stanovništva, zaključio je Bregovac.