BROD MORAVICE – Štreka je bila mati pa se za glad ni moglo znati – preveden s brodmoravičkog kajkavskog ovaj stih glasi: Željeznica je bila mati zbog koje se za glad nije moglo znati. Rečenica je dio jednog zavičajnog osnovnoškolskog recitala, a izgovorile su je Lorena i Glorija Crnković pogodivši njome u samu srž knjige “Željeznica u srcu Gorana”, predstavljene pred prepunim Domom kulture u Brod Moravicama.

Njezin autor, 78-godišnji brodmoravački Karlovčan Josip Štimac, inženjer željezničkog prometa, nastavio je radeći na željeznici tradiciju svog djeda i oca, a učinio je to i njegov sin pa obitelj Štimac broji nestvarnih 27 članova poslom vezanih uz željeznicu. Primjerice, djedov brat Anton imao je sedam sinova i svaki od njih bio je – željezničar!

Pozdrav svim željezničarima

Ovakvih i brojnih drugih sličnih podataka dalo se čuti, a još ih se više može iščitati iz 551 stranice obimne knjige obogaćene s čak 1.074 fotografije i preslika raznih dokumenata, knjige “Željeznica u srcu Gorana” u čiju je prezentaciju brojne posjetitelje ove promocije uvela Dijana Arbanas, vješta “redateljica” cjelokupno vrlo uspješne priredbe. Arbanas je prije svega pozdravila sve nazočne željezničare, nakon čega je uslijedio i vrlo emotivan trenutak vezan uz čitanje imena ljudi iz ovog kraja koji su radeći na željeznici izgubili život.

Lorena i Glorija Crnković / Foto M. KRMPOTIĆ

– Dolazak željeznice duboko je promijenio izgled i način života Gorskog kotara i Gorana. Na 176 km trase od Karlovca do Rijeke prije više od stoljeće i pol u danima najintenzivnije gradnje sudjelovalo je 23.000 ljudi, a posao vezan uz željeznicu po njezinoj je izgradnji bio životni poziv brojnih generacija oblikovavši time život ljudi Brod Moravica, Moravica, Skrada, Delnica… Stoga pisati o povijesti pruge Karlovac – Rijeka znači i pisati o povijesti dijela Gorskog kotara kroz kojeg ona prolazi pa je ova knjiga važna i s povijesnog, ali i s kulturološkog te etnološkog gledišta jer je autor duboko zahvatio ne samo povijest željeznice ovih prostora, već i ljudi koji su tu živjeli, rekla je Dijana Arbanas.

Govoreći o svojoj knjizi, Josip Štimac rekao je da se ideja javila prije 2,5 godina prilikom obilježavanja 150. godišnjice izgradnje pruge od Karlovca do Rijeke.

– Imao sam tekstove s niza predavanja i održanih referata o povijesti tog dijela pruge, imao sam brojne dokumente i fotografije, godinama sam sakupljao sve vezano uz željeznicu te puno toga darovao muzeju u Karlovcu, odnosno postavu zbirke Etno udruge Turanj. Puno sam o tome znao i sve češće mi se događalo da me ljudi nagovaraju da napišem knjigu o tome. U svojih 45 godina rada u HŽ-u pročitao sam gotovo sve što je o željeznici kod nas napisano, ali jako rijetko, gotovo nikad, nisam naišao na tekst u kojem bi bili obrađeni željezničari i njihovi životi. I zato sam, kad sam odlučio napisati knjigu, krenuo upravo tim putem, rekao je Josip Štimac.

U Domu kulture Brod Moravice tražilo se mjesto više pri predstavljanju Štimčeve knjige / Foto M. KRMPOTIĆ

Početna stanica

Govoreći pak u ime Etno udruge Turanj, nakladnika ove knjige, Dražen Brajdić, predsjednik te udruge, istaknuo je kako je autor detaljno i sveobuhvatno progovorio o običnom, malom, a tako velikom čovjeku, željezničaru i Goraninu.

– Po svemu ova knjiga odgovara temeljnoj ideji naše udruge, a to je čuvanje i predstavljanje naše povijesti o čemu smo u protekla dva desetljeća objavili 12 knjiga i četiri Glasnika udruge, rekao je Bradić.

Dražen Kaužar, urednik knjige, naglasio je da je knjiga rađena s puno strasti, ali i discipline.

– Uz to, odlika ove knjige je i pozitivan odnos prema zavičaju i ljudima o kojima piše pa je za mene ova knjiga ne kraj jednog puta, već stanica od koje se kreće dalje, rekao je Kaužar, naglasivši da se iz Štimčeve knjige o željeznici može naučiti jako puno.

Erik Šneler, recenzent knjige, rekao je, između ostalog, kako je to knjiga koja govori o žejeznici, Brod Moravicama, Gorskom kotaru, obitelji…

– U prvom su planu željezničari, radnici i njihove životne sudbine pa je ova knjiga istodobno i obiteljska kronika i povijesni pregled i spomenik željezničarskom zanimanju koje je čitatelju predstavljeno s puno topline i simpatije jer željeznica za ljude ovog kraja nije bila samo posao, već i život, rekao je Šneler.

Glazba, slikarstvo, književnost… sve to moglo se doživjeti pri predstavljanju knjige / Foto M. KRMPOTIĆ