Pozivi za znatno većim sudjelovanjem države i županije u stvaranju temelja za razvoj Gorskog kotara svoju opravdanost najbolje možda potvrđuju na primjeru izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava koji jamči jedno od temeljnih prava čovjeka – pravo na vodu. Tu je učinjeno puno, ali je malo napravila Hrvatska, a još manje Primorsko-goranska županija. Najviše su napravili – Švicarci! A i još će itekako pomoći. Naime, u utorak, 18. listopada bit će potpisan ugovor o drugom dijelu darovnice kojom je Vlada Švicarske u njenom prvom dijelu realiziranom u posljednje tri godine učinila izuzetno puno. Konkretno, u sustav vodoopskrbe na području Delnica uloženi je 214 milijuna kuna, u Fužine 90 milijuna kuna te na područje Brod Moravica i Skrada 11 milijuna kuna. Ukupno u nepune tri godine 315 milijuna kuna. Novom će darovnicom biti obuhvaćene aglomeracije Ravne Gore, Mrkoplja, Lokava i opet Skrada. Budući da je uglavnom riječ o manjim općinama, druga darovnica vjerojatno neće biti jaka kao prva, ali je realno pretpostaviti da će ukupno u te dvije darovnice Vlada Švicarske u područje Gorskog kotara bespovratno plasirati pola milijarde kuna. Naklon do poda i velika zahvala toj prekrasnoj alpskoj zemlji koja, očigledno, ozbiljno i iskreno promišlja o razvoju onih kojima je pomoć potrebna.

Kad tu pretpostavljenu svotu od pola milijarde kuna usporedimo s onim što su dale država i županija, onda je stanje takvo da je županija u devet godina – po podacima iznesenim na nedavnoj županijskoj skupštini – za goransko područje izdvojila 260 milijuna kuna. I to mahom u svoju imovinu (škole, domovi zdravlja, socijala). Država je, po riječima saborske zastupnice Majde Burić, u doba Vlade premijera Plenkovića u sedam godina uložila 800 milijuna kuna i to najčešće u direktni pomoć na terenu (troškovi zimskog čišćenja cesta) ili zapošljavanje (program “Zaželi”). Podijelimo li sve ove brojke po godini, jasno je kako Goranima više od njihove države i županije pomaže jedna strana zemlja! Istina, jest da se Gorski kotar znao nazivati “Švicom u malom”, ali opet – nekako očekuješ da je tvojima do tebe više stalo.

Da li su država i županija mogle više? Svakako. Posebno županija. Jer, državi treba zahvaliti na činjenici da je upravo Vlada RH predložila da najveći dio švicarske darovnice ide prema Gorskom kotaru. Vlada je snosila i 5 posto ukupnih troškova spomenute svote, a intervenirala je i u rujnu prošle godine dodatnom injekcijom od oko 9 milijuna kuna čime je dodatno pojačala svoj udio u sufinanciranju tog velikog projekta. No, sama raspodjela troškova bude oči. Naime, od svih spomenutih ulaganja Švicarci su osigurali 85 posto, država 5 posto, a siromašne goranske lokalne samouprave – deset posto. Istina, taj je postotak intervencijom držanje smanjen (a udio države je porastao), ali još uvijek ostaje neugodna činjenica da se od siromaha tražilo 10 posto. Kako to izgleda na terenu pokazuje primjer Fužina. Od 90 milijuna kuna uloženih na njihovom području, oni su morali naći devet milijuna kuna. A izvorni proračun im je sedam milijuna kuna. Pametnome dosta.

Što je dala Županija. Ništa. Njihove su poruke bile jasne i nedvosmislene. To je projekt države pa neka ga država i plati. Ni slovca o tome da bi se, recimo, tih 15 posto moglo podijeliti tako da svako snosi 5 poso. Za Županiju bi to bilo nekih 15 milijuna kuna. Puno? Kako se uzme. Ako tu svotu usporedite sa svotama upucanim u Platak, onda je to jako, jako malo. Nažalost, ni to jako, jako malo nije stiglo. Švicarci su dali nešto manje od 300 milijuna kuna, država i lokane samouprave ostalo. Županija niš’.

U cijeloj ovoj priči najgore je prošao Čabar čiji se gradonačelnik opravdano žali i zgraža nad užasavajućim sustavom vodoopskrbe, daleko najgorim u Gorskom kotaru. Delnice, Fužine i Brod Moravice dobile su puno. Na redu su Ravna Gora, Mrkoplj, Lokve i Skrad. Vrbovsko koje je, kao i Čabar, bilo izuzeto od ove darovnice, uspjelo je uz veliku pomoć Hrvatskih voda učiniti jako puno. Čabar je, na žalost, ostao na repu događaja, iako je možda baš njima najprije trebalo pomoći. Sad su, navodno, zapuhali neki novi vjetrovi, najavljuje prvi čovjek Čabra i nada se da će i s županijske i s državne strane obećanja biti ispunjena. Bilo bi i vrijeme.