LOKVE – Brojni zaljubljenici u plavetnilo Lokvarskog jezera, u kojem se tako lijepo ogleda vrh Risnjaka, predstojećeg ljeta bit će uskraćeni za božanstvenu zeleno-plavu kombinaciju koja ovo goransko jezero čini jednim od najljepših u Hrvatskoj. Naime, od sredine svibnja pa do kraja ljeta, najvjerojatnije do kraja rujna, Lokvarsko jezero bit će ispražnjeno zbog poslova remonta i svih ostalih zahvata vezanih za održavanje te akumulacijske vodne površine izgrađene 1955. godine.

Posljednji je put Lokvarsko jezero bilo »suho« 2001. godine, a novi remont trebao se dogoditi 2022. godine, ali se od tih poslova odustalo zbog neizvjesnosti koju je donio rat u Ukrajini. Ove se godine u taj posao mora ići, a pražnjenje jezera, govori nam načelnik Općine Lokve Toni Štimac, ne mora ništa loše značiti.

Tradicionalne priredbe

– Jezero se ne prazni zbog nečijeg hira, već jer je to zaista potrebno, a sve naše turističke aktivnosti vezane za jezero mi moramo i hoćemo prilagoditi novoj situaciji te, nadam se, trenutačni »gubitak« jezera pretvoriti u prednost. Naime, jezero se prazni rijetko. Posljednji je put to bilo prije 22 godine, a to znači da ćemo ovog ljeta svjedočiti rijetkom trenutku pa ga valja iskoristiti. Siguran sam da će tako razmišljati mnogi te učiniti sve da primjerice prošeću dnom isušenog jezera, vide nekadašnje lokvarsko polje, kao i ostatke kuća, pilane i gostionica koje su davno tu postojale.

Svemu tome prilagodit ćemo se i mi našim tradicionalnim priredbama. Prije 22 godine na dnu jezera održan je rock- koncert nazvan Frogstock, a predstojećeg ljeta mi ćemo pokušati ispražnjeno jezero uključiti u naše tradicionalne priredbe pa ćemo, bude li to bilo moguće, organizirati Operu na dnu jezera, POJ i BOJ na dnu jezera, a čak ćemo i Svečanu sjednicu Općinskog vijeća u povodu Dana Općine Lokve nastojati održati na dnu jezera. Definitivno treba iskoristiti činjenicu da narednih dvadesetak godina neće biti pražnjenja jezera te da će se oni koji sada iskoriste priliku prošetati područjem, koje se inače nalazi i desetak metara ispod površine, moći hvaliti mlađim generacijama da su šetali dnom Lokvarskog jezera.

Građevinski radovi

Također, ispražnjeno će nam jezero omogućiti da odradimo i neke građevinske radove oko kupališta i budućeg pristaništa, kao i sidrišta. Mislim na radove koje ne bismo mogli inače realizirati zbog sezone i zbog vodostaja koji ih ne omogućava. Dakle, treba prihvatiti činjenicu da ovog ljeta jezera neće biti, odraditi sve što je moguće oko jezera te turiste privući činjenicom da zaista rijetko mogu uživati u pogledu i šetnji dnom Lokvarskog jezera, zaključio je načelnik Štimac.

»Najteže« ribičima, veslačima i roniocima

Vjerojatno će pražnjenje Lokvarskog jezera najteže pasti ribičima, točnije članovima ŠRK-a Lokvarka koji su svijesni da će im pražnjenje bitno umanjiti količinu godinama stvaranog ribljeg fonda. Istina, dio riba će spas potražiti i naći u Mrzlovodičkom jezeru, dio će biti upućen u Križ potok, ali dio će, nažalost, i uginuti. Pred ribičima je, dakle, jako puno posla jer će nastojati spasiti što više riba kojima je Lokvarsko jezero bogato.

Nažalost, postoje i aktivnosti koje neće moći biti realizirane. Primjerice, gotovo stalni ljetni treninzi riječkih veslača ovog ljeta neće moći biti održani. Isto tako, napominje načelnik Štimac, neizvjesno je održavanje tradicionalnog vaterpolo-druženja, kao i pedesete obljetnice održavanja Svjetskog prvenstva u orijentacijskom ronjenju, koje je 1973. godine održano na Lokvarskom jezeru.

Pastrva od 25,40 kilograma

Lokvarsko jezero zaživjelo je kao Omladinsko jezero, a ime je dobilo zahvaljujući tome što je izgrađeno putem sustava tadašnjih omladinskih radnih akcija, i to u razdoblju od 1952. godine, kad su radovi počeli, pa do 1955. godine, kad je dovršena brana. Nekadašnju dolinu kojom je uz čuvenu Lujzinsku cestu tekla Lokvarka i u kojoj se nalazilo naselje Srednji Jarak te tri pilane prekrila je sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća voda koja je služila i služi kao akumulacija za proizvodnju struje. Uz tu, primarno privrednu funkciju jezero je postalo i atraktivna turistička te ribička lokacija, pri čemu je davne 1973. godine ulovljena u tom trenutku najveća riječna pastrva u svijetu, teška 25,40 kilograma.