Stanovnici grada Čabra ovog će mjeseca, točnije u nedjelju, 16. travnja, izaći na izvanredne izbore te odabrati trinaest zastupnika Gradskog vijeća.

Novi saziv vijeća zamijenit će povjerenika Vlade RH koji je u proteklim tjednima obavljao poslove iz njegove nadležnosti, no ovakva situacija nije umrtvila razvoj i unaprjeđenje grada. Rad na projektima koji su se nalazili u proračunu za proteklu godinu, odnosno proračunskim projekcijama za 2023., uspješno je nastavljen, pa je tako izdašna obnova čabarskog Doma kulture 43. Istarska divizija došla do faze čekanja financijskih sredstava. Kako govori čabarski gradonačelnik Antonio Dražović, riječ je o projektu pokretanja kulturno-rekreacijskog centra u sklopu budućeg multifunkcionalnog objekta u samom centru Čabra. Rekonstrukcija unutrašnjeg i vanjskog dijela zgrade te vanjskog prostora oko samog objekta trebala bi revitalizirati naselje, podići kvalitetu života Čabrana i pružiti nove prostore za druženje.

– Projekt je s birokratske strane gotov, a trenutno čekamo sredstva da bismo mogli krenuti u realizaciju. Investicija je vrijedna 9 milijuna kuna, odnosno 1.2 milijuna eura, a aplicirali smo se na natječaj preko Ministarstva za regionalni razvoj i fondova Europske unije kojim bismo mogli dobiti skoro milijun eura. Dom kulture trebao bi dobiti novu fasadu i novo centralno grijanje, nogometni teren umjetnu travu i atletsku stazu, kao i sprave za vježbanje. Što se tiče sadržaja unutar doma, u prizemlju će se nalaziti dvorana, tj. pozornica i gledalište, a taj će se prostor moći koristiti za fitness i vježbanje. Na katu će se nalaziti teretana i igraonica za djecu, gdje će se postaviti pleksiglas da bi se moglo gledati u dvoranu, a u potkrovlju ćemo otvoriti interpretacijski centar Kuća goranskih mitova. Centar će u pet prostorija uz multimedijski sadržaj pričati priču o pet goranskih mitova i legendi, a u njegovom će se sklopu nalaziti i izložba srednjovjekovnih sprava za mučenje, nešto čega još nema na ovim prostorima, pojašnjava gradonačelnik Čabra ustvrdivši kako će se po završetku projekta otvoriti i radna mjesta za voditelja Doma i domara.

Most na Čabranki

Također, čabarski je gradonačelnik pojasnio aktualnosti oko još jedne obnove, one mosta na izvoru rijeke Čabranke te uređenja šetnice koja se nalazi uz izvor.

– Na izvoru Čabranke nalazilo se kupalište po nazivu Kunta i rimska šetnica, a sa slovenske strane nalazi se zapušteni rimski zid. Tamošnji most dio je tradicije i povijesti grada Čabra, ali već dugo godina propada, zbog čega smo održali sastanak sa županom Loškog potoka i postigli dogovor. Obnova mosta procjenjuje se na oko 30 tisuća eura, što su troškovi koje ćemo dijeliti sa slovenskom općinom. Izmjere za predstojeće radove su završile, trenutno vlada zabrana prolaza mostom jer će radovi uskoro započeti, a uz obogaćivanje goranske turističke ponude ovdje je značajna i sama simbolika obnove mosta. Ovo je prvi projekt na granici nakon ulaska u šengenski prostor, a njime vraćamo sve te veze koje su granica i žica prekidale i radimo prijelaz za kojim ljudi baš žale, ističe Dražović te dodaje kako se nada da će ovaj primjer dobrosusjedskih odnosa i suradnje sa slovenskim općinama potaknuti i druge projekte uz granicu.

Iz programa koji čeka izglasavanje gradskog proračuna za 2023., gradonačelnik Dražović izdvojio je ambiciozni projekt tvornice goranskih čajeva kojemu je nositelj Komunalno trgovačko društvo Čabar. Ovim se planom istovremeno namjeravaju iskoristiti samonikli, neiskorišteni prirodni resursi te generirati nova radna mjesta koja bi stanovnicima Gorskog kotara pružila novu profesionalnu perspektivu. Investicijom od oko 70 tisuća eura za kontejnersku sušaru za sušenje bilja u kasarni Gerovo izgradio bi se sabirni centar, nakon čega bi se čajevi i osušeno začinsko bilje plasirali na tržište.

Tvornica čajeva

– Sušara bi bila u vlasništvu grada Čabra, a njome bi upravljao KTD Čabar koji bi od OPG-ova i lokalnih travara otkupljivao svježe nabrano bilje, sirovinu sušio, prerađivao i distribuirao. Čajevi bi se radili od samoniklih biljaka poput koprive, bazge, matičnjaka ili melise, mente, a mogli bi se prerađivati i origano i peršin. Gorani danas ove biljke prerađuju za svoje osobne potrebe, no mi to želimo dignuti na višu razinu. Neki su OPG-ovi već potvrdili zainteresiranost, dok su interes za korištenje sušare pokazale i neke susjedne općine u Sloveniji. U lipnju ćemo napraviti tribinu na kojoj ćemo ljudima prezentirati ideju i kao prioritet im predstaviti sadnju rimske kamilice jer je Gorski kotar jedno od rijetkih podneblja na kojem ta biljka uspijeva. Imamo sve predispozicije za to, a više od 90 posto Čabra čine zelene površine, pa bismo mnogo zapuštenih njiva mogli pretvoriti u nasade kamilice. U razgovoru sa stanovnicima vidjet ćemo žele li oni saditi kamilicu na svom zemljištu te saznati koliko OPG-ova i građana želi u tome sudjelovati. Uspjeh ovog projekta najviše će ovisiti o zajedništvu i suradnji svih mještana, govori Antonio Dražović, kazavši kako bi otkup bilja u najranijem slučaju mogao započeti u kolovozu. Ovaj bi se gospodarski poduhvat provjerenom kvalitetom i brendiranjem domaće tradicije trebao predstaviti potencijalnim kupcima, pa bi tako Čaj Petra Klepca mogao postati novi pokretač ekonomske aktivnosti u goranskim mjestima.

Kako zaključuje Dražović, prometna izoliranost Čabra mogla bi izroditi jednu pozitivnu posljedicu. Netaknutost prirode te stroga kontrola uzgoja i sakupljanja bilja savršeni su preduvjeti da bi proizvod zadobio organske i ekocertifikate te se na tržištu istaknuo kvalitetom, pa će susjedne općine s obje strane granice, kao i Primorsko-goranska županija, sa zanimanjem čekati prve opipljive rezultate čabarske tvornice.

LED rasvjeta

Čabar bi kraj iduće godine trebao dočekati s potpuno novom javnom rasvjetom. Budući da cijene električne energije čine sve veće udjele u proračunima lokalnih samoupravnih jedinica, investicijom u modernizaciju rasvjete i implementaciju LED tehnologije zabilježit će se značajne uštede.

– Radi se o investiciji od 2.2 milijuna kuna, tj. 300 tisuća eura, za koju smo se odlučili prošle godine. Njome ćemo ostvariti godišnju uštedu od oko 400 tisuća kuna, odnosno pedesetak tisuća eura, što znači da bi se zamjena rasvjetnih tijela, kojih u Čabru imamo gotovo 900, isplatila u pet i pol godina od završetka investicije. Za ovu se modernizaciju planiramo kandidirati za sredstva iz županijskog Fonda za Gorski kotar, prema kojem Gradu Čabru pripada oko 142 tisuće eura, dok bi ostatak, dakle oko polovine sredstava, financirali iz vlastitog proračuna. Ukoliko sa zamjenom započnemo ove godine, iduće bismo mogli imati novu infrastrukturu javne rasvjete, navodi Dražović, koji je izdvojio kako Grad provodi i srodan manji projekt. Nakon što je uz šetnicu i biciklističku stazu kod kasarne Gerovo postavljena solarno napajana LED rasvjeta sa senzorima pokreta, još bi se deset takvih lampi trebalo postaviti u Plešce i Tršće.