DELNICE – Može li cijeli Gorski kotar u bliskoj budućnosti postati UNESCO-v geopark, odnosno područje koje se zbog svoje geološke raznolikosti i povijesti uklapa u na svjetskoj razini već vrlo razvijenu mrežu takvih područja koje UNESCO smatra svjetskom geološkom baštinom i potpomaže njihov razvoj?

Ovo je pitanje bilo u središtu današnjeg sastanka koordinacije goranskih čelnika, a inicirano je nedavnim posjetom nekolicine goranskih gradonačelnika i načelnika Geoparku Papuk čijeg su čelnika, Gorana Radonića Gorani danas ugostili i zamolili da ih pobliže upozna ne samo sa radom Geoparka Papuk, već i sa mogućnostima da i goransko područje stekne takav status.

Najjednostavnije rečeno UNESC-ovi geoparkovi su područje na kojem su geološka bogatstva i nasljeđe međunarodnog, dakle svjetskog značaja, pa stoga ova čuvena svjetska organizacija brine o njihovoj zaštiti i razvoju, ponajprije na ruralnim područjima gdje je cilj ne samo očuvati tu baštinu, već i omogućiti ostanak ljudi na tim područjima.

Kako se to uspješno radi

Kako se to uspješno radi Gorani su mogli vidjeti za nedavnog studijskog putovanja na Papuk, rekao je u uvodnom dijelu sastanka Petar Hrg, direktor TZ Gorski kotar istaknuvši kako bi iskustva s tog područja itekako mogla biti primjenjiva u Gorskom kotaru, tim više što odlukom UNICEFA takva područja jesu zaštićena, ali se ne brani ulaganja i razvoj.

Štoviše, baš zbog takvog statusa u njih su moguća značajna ulaganja iz različitih izvora pa je, primjerice, Geopark Papuk pred desetak godina koristio projekt vrijedan 9 milijuna eura, istaknuo je Hrg.

Goranskim čelnicima predstavljena je mogućnost proglašenja cijelog goranskog područja UNESCO-vim Geoparkom / Foto Marinko Krmpotić

Po sudu Gorana Radonića, dipl. ing. geol., stručnog voditelja Parka prirode Papuk, u okviru kojeg djeluje UNESC-ov Svjetski geopark Papuk, Gorski kotar ima sve potrebne elemente da postane četvrti hrvatski geopark.

– Cilj svakog geoparka je istaknuti geološko nasljeđe kraja u kojem djeluje, osigurati dobrobit zajednice tog područja i pripomoći u njenom razvoju.

Gorski kotar ima iznimno bogato geološko nasljeđe koje mu osigurava ulazak u okvir sustava takvih geoparkova, a uz to plus je što je riječ o ruralnom području koje UNESCO želi potpomagati.

Nadalje, prednost je i činjenica da u Gorskom kotaru već djeluju dvije ustanove (NP Risnjak i JU Priroda) koje brinu o zaštiti prirode, dio područja već je zaštićen odredbama Nature 2000 i drugim raznim zakonskim odredbama (zaštićena područja, strogi rezervat…) pa je Gorski kotar po mnogočemu idealan kandidat za stjecanje statusa geoparka, a s obzirom na veličinu bio bi to najveći hrvatski geopark što bi pak za goranski turizam moglo značiti jako puno jer je temelj svakog geoparka brendiranje i promocija prostora na kojem se nalazi.

Kako do toga doći?

Naravno, doći do takvog statusa nije ni lako, ni jednostavno i trebalo bi najprije donijeti odluku o pokretanje uspostave UNESCO Geoparka Gorski kotar čiji bi osnivači trebali biti goranske općine i gradovi te NP Risnjak i JU Priroda.

Potom bi tu ideju trebalo predstaviti Nacionalnom povjerenstvu za UNESCO geoparkove i dobiti njihovo zeleno svjetlo, nakon toga formirati projektni tim Geopark Gorski kotar te izraditi studiju o geološkoj vrijednosti područja – rekao je Radonić istaknuvši kako je on osobno spreman pripomoći koliko je god to moguće, a spomenuti početni koraci koje je naveo mogli bi biti relizirani u roku od dvije godine.

Goran Radonić, Petar Hrg, Marko Modrić i Mario Antolić / Foto Marinko Krmpotić

Predstavljanju ove ideje nazočni predstavnici državnih i županijskih institucija podržali su prijedlog jer je bez imalo dvojbe, kako je rekao Mario Antolić, ravnatelj NP “Risnjak”, riječ o dodanoj vrijednosti.

– No, ima tu još puno posla i puno je u cijeloj toj priči i troškova pa treba raditi polako, rekao je Antolić.

Marko Modrić iz JU Priroda također se složio s idejom, ali i opravdano zamjerio goranskim čelnicima na neodazivu jer je ovoj sjednici koordinacije nazočilo samo četvero od devet čelnih ljudi goranskih lokalnih samouprava.

Zašto svaki put negativno?

Reagirao je na to Mario Šutej, predsjedavajući koordinacije, rekavši kako ga žalosti što se u Gorskom kotaru svaka nova inicijativa dočekuje negativno i umjesto aktivnosti traže se problemi.

S njim se složio i direktor TZ Gorski kotar Petar Hrg koji je Antolićev istup ocijenio pokušajem “poljuljavanja jedne dobre inicijative” koja je dokazana i činjenicom da je baš zbog svog statusa geoparka Parka prirode Papuk bio vrlo uspješan na natječajima za EU sredstva, što se za NP “Risnjak” baš i ne može reći – rekao je Hrg iznjevši i neke brojčane podatke o tome.

Antolić je odgovorio kako nije protiv ideje o geoparku, ali upozorava da sve skupa nije tako jednostavno, a uključivši se u raspravu Radonić je rekao kako su troškovi djelovanja geoparka sada takvi da oko 2000 eura godišnje ide na članarinu UNICEF-u, a uz to je obveza zaposliti i jednog geologa ili profesora geografija.

Konačan zaključak današnje sjednice koordinacije goranskih čelnika bio je kako će o ideji biti obaviješteni oni koji nisu bili na koordinaciji, a ako svi budu suglasni s pokretanjem inicijative o uspostave UNESCO Geoparka Gorski kotar, krenut će se u naredne korake, odnosno osnivanje tijela koje će taj proces voditi.

Pri tom su, što je posebno istaknuto i vrlo je bitno, zahvaljujući TZ Gorskog kotara, već osigurana sredstva za izradu geološke valorizacije Gorskog kotara, odnosno dokumenta bez kojeg se u cijeli proces i ne može krenuti.

Ti bi poslovi, istaknuto je, mogli biti gotovi u tijeku naredne godine i time bio bio stvoren temelj za podnošenje zahtjeva za osnivanje UNESCO Geoparka Gorski kotar.

Nazočni goranski čelnici podržali su ideju geoparka. Nevio Mihelčić (Lokve) želio je znati da li bi proglašenje Gorskog kotara UNESCO-vim geoparkom značilo nove restrikcije i zabrane, a Radonić mu je odgovorio kako to ne dolazi u obzir.

Igor Pleše (Delnice) istaknuo je kako godišnja brojka od 90.000 posjetitelja Parka prirode Papuk jasno govori o smislenosti ove ideje, a Ana Merle (Fužine) ideju smatra jako dobrom jer bi bez imalo dvojbe status UNESCO-vog geoparka Gorskom kotaru itekako pomogao u brendiranju i turističkom predstavljanju.