Slično kao i u nizu drugih dijelova Hrvatske, i na području Gorskog kotara stanje s djelatnošću Hrvatskih pošta je teško, kaotično, pomalo i tragikomično, posebno ima li se u vidu raniji značaj i ugled ove firme koja je nekad bila sinonim povezivanja ljudi, a poštari skoro pa kućni prijatelji koje se čekalo s »čašicom razgovora« kad bi nosili mirovine, pisma, telegrame…

Nažalost, sve to je dio prošlosti, a nekadašnji PTT danas je firma sa sve manjim brojem zaposlenih i uglavnom potplaćenih djelatnika.

Posljedica takvog višegodišnjeg stanja je loša distribucija zbog koje kasne ili nikad ne dolaze računi s uplatnicama, pozivi za bolnice i sudove stižu kad je rok već prošao, paketima treba dvadesetak dana da, primjerice iz Delnica stignu do desetak kilometara udaljene Ravne Gore…

Zbog takvog stanja prva točka današnje prve u Ravnoj Gori ove godine održane koordinacije goranskih čelnika bila je u znaku rasprave o problemima s radom ureda HP-a na goranskom području.

U ime Hrvatskih pošta govorila je Nikolina Eskić, obećavši ubrzo bolje stanje jer će biti zaposlena dva stranca, a preko ljeta su kao ispomoć na nekim lokacijama radili učenici i umirovljenici.

Nikolina Eskić i Mario Šutej, načelnik Općine Brod Moravice / Foto Marinko Krmpotić

Uslijedio je potom niz pitanja pa je načelnik Mrkoplja Josip Brozović želio znati znači li to zapošljavanje bolju isporuku pošiljaka, na što je dobio pozitivan odgovor.

Gradonačelnik Delnica Igor Pleše pitao je treba li se bojati gašenja manjih poštanskih ureda, a Nikolina Eskić je odgovorila da to nije u planu.

Mario Šutej, načelnik Brod Moravica, koji je baš u HP-u ostvario lijep staž kao poštar, rekao je da vrlo dobro poznaje situaciju i po njemu su glavni problem manjak radnika i loša organizacija posla.

Problem s engleskim

Domaćin sastanka, načelnik Općine Ravna Gora Mišel Šćuka, i načelnica Općine Fužine Ana Merle, izrazili su skepsu u poboljšanje stanja, pri čemu je Šćuka naglasio da baš ne vjeruje da će strani radnici koji vjerojatno govore engleski moći jednostavno komunicirati s mahom pretežno starijim goranskim stanovništvom koje uglavnom taj jezik ne poznaje.

Nikolina Eskić je odgovorila pitanjem imaju li možda goranske lokalne samouprave na svojim područjima ljude koji bi radili kao dostavljači pošte, a svojevrsni odgovor ponudio joj je načelnik Općine Lokve Nevio Mihelčić, rekavši da HP treba podići plaće zaposlenima pa neće biti problema sa zapošljavanjem kvalitetnih radnika.

Goranskim čelnicima predstavljen je i dodadašnji rad na planu upravljanja i viziji razvoja turizma, dokumentu čija je izrada zakonska obveza Turističke zajednice Gorskog kotara i koji osigurava uravnotežen razvoj turizma.

Dokument izrađuju i predstavili su ga stručnjaci Fakulteta za menadžment, turizam i ugostiteljstvo iz Ike predvođeni rektorom Markom Perićem.

Iz opširnog prikaza svakako treba istaći činjenicu da Gorski kotar konstantno bilježi lagani rast broja smještajnih kapaciteta, dolazaka i noćenja gostiju, ali je sve to i dalje »jad i bijeda« jer u ukupnom odnosu prema istim pokazateljima na razini PGŽ-a Gorani sudjeluju s mršavih dva posto.

Naravno, dokumenti poput ovog koji je u izradi usmjereni su ka poboljšanju takvih odnosa i napretku goranskog turizma.

Švicarska darovnica

Završni dio koordinacije, kojoj je prvi put predsjedao Mišel Šćuka, bio je vezan uz najavu skorašnjeg potpisivanja ugovora goranskih lokalnih samouprava s državnim tijelima i predstavnicima Vlade Švicarske.

Riječ je o Goranima jako dobro poznatoj švicarsko-hrvatskoj darovnici, namijenjenoj podizanju kvalitete vodoopskrbnog i sustava odvodnje.

Nova, druga po redu darovnica, bit će predstavljena u Delnicama 16. listopada kad će biti potpisani i svi ugovori, a novom obimnom švicarskom darovnicom bit će realizirani poslovi na području lokalnih samouprava Mrkoplja, Ravne Gore, Skrada, Lokava, Čabra i Vrbovskog.

Dio planiranih projekata, istaknuo je pri predstavljanju Johan Klarić, tehnički rukovoditelj podružnice Delnice ViK-a Rijeka, već je spreman za početnu fazu, odnosno za javnu nabavu koja bi kod pojedinih poslova mogla biti raspisana već ove, ili najkasnije početkom naredne godine.

Očigledno, ovaj projekt se radi baš kako treba pa bi možda Švicarce trebalo pitati za savjet i kad je riječ o mukama s Hrvatskim poštama.

Uvjeti bitno drugačiji

Nije ni ova koordinacija mogla bez tipičnog goranskog »bockanja«. Načelnik Mrkoplja Josip Brozović zamjerio je Čabru i Vrbovskom što su se uključili u švicarsku darovnicu, iako to pri dodjeli prve nisu željeli.

Sad su, rekao je Brozović, dobili oko 9 milijuna eura koji su mogli biti uloženi na području četiri goranske općine koje su od početka u okviru te darovnice.

Odgovarajući mu, Johan Klarić dao mu je za pravo, ali i napomenuo da su sada uvjeti bitno drugačiji jer su sada sve goranske općine i gradovi dio istog vodnogospodarskog područja, odnosno aglomeracije kojom upravlja ViK Rijeka, a to znači i da su odnosi drugačiji.