DELNICE – Proračun Grada Delnica za 2023. godinu iznosi 10.051.322 eura i prvi je put izražen u novoj valuti, a kad bi ga uspoređivali s iznosima u kunama, onda bi to bilo nešto manje od 80 milijuna kuna, od čega su izvorna sredstva, a to znači i temeljni proračun, oko 20 milijuna kuna, odnosno oko 2,2 milijuna eura, istaknuto je tijekom jučerašnjeg predstavljanja ovog akta novinarima, uz napomenu kako u konstrukciji spomenutih desetak milijuna eura porezni prihodi Grada Delnica sudjeluju s 1,7 milijuna eura, a najveći doprinos proračunu stiže iz okvira EU-a, državne i županijske pomoći i težak je nešto više od 5,9 milijuna eura.

Razvojan i socijalno osjetljiv

Novi je proračun, istaknula je gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić, razvojan, ali i socijalno osjetljiv, a među financijski najjačim projektima bit će dovršetak projekta multifunkcionalne dvorane u Parku kralja Tomislava, rekonstrucija gradskog stadiona, dogradnja dječjeg vrtića, uređenje trga ispred Radničkog doma, prenamjena stare knjižnice, projekt Adrenalinskog parka na Japlenškom vrhu te uređenje izletišta Potok, rekla je gradonačelnica Mihelčić, napomenuvši i ovo:

– Znatna smo sredstva izdvojili za predškolski odgoj i školstvo općenito, poduzetništvo, turizam, socijalu, sport i kulturu, a potrudili smo se svima koji plaće dobivaju iz gradskog proračuna omogućiti da ne zaostaju za državnim standardima. To nije nimalo lako ni jednostavno jer gotovo svaka reforma koja stiže od Vlade RH, a vezana je uz lokalnu samoupravu, dovodi do smanjivanja naših prihoda što pak dovodi do toga da se vrlo teško uspijeva kod uposlenih u gradu, vatrogasaca, uposlenika u dječjem vrtiću, komunalnom poduzeću i ostalima koji ovise o gradskom proračunu, uravnotežiti plaće s državnim standardom. Za sada smo u tome uspjeli, rekla je gradonačelnica Mihelčić, a Đulio Jusufi, pročelnik Odjela za financije, iznio je niz financijskih podataka vezanih uz proračun kojim će Grad Delnice raspolagati tijekom 2023. godine.

– Financijski su najzahtjevniji projekti dovršetka, tj. zatvaranja prostora multifunkcionalne dvorane (1,3 milijuna eura) i uređenja gadskog stadiona (857.000 eura), a značajni su i projekti izgradnje nove tržnice (589.902), Adrenalinskog parka (132.773), kao i niza drugih poslova vezanih uz infrastrukturu. U ovom trenutku u proračunu nismo predvidjeli zaduživanja zbog novih projekata, ali tu mogućnost ne treba odbaciti, posebno ako neki od ovih financijski zahtjevnih projekata budu uspješno kandidirani i krenu u realizaciju, rekao je Jusufi, a Tibor Briški, koji u Gradu Delnicama vodi brigu o realizaciji i kandidaturi EU projekata, naglasio je kako uz vlastiti proračun Grad Delnice sredstva za izvršenje brojnih projekata traži i na drugim razinama, od županije i države do brojnih EU izvora i fondova.

Od najavljenih projekata, istaknula je gradonačelnica Mihelčić, nova tržnica trebala bi biti gotova do sredine iduće godine, a isto je tako izvjesna i rekonstrukcija Sajmišne i Kamenite ulice.

– Nadam se i uspješnoj dogradnji vrtića, mada tu ovisimo u uspješnosti kandidature za EU sredstva, a isti je slučaj i kod dva najveća projekta – multifunkcionalne dvorane i stadiona – koja smo morali uključiti u proračun kako bi se mogli kandidirati za sredstva, a hoće li se u njhovu realizaciju uopće krenuti, tek će se vidjeti, rekla je Mihelčić.

Prvi značajniji projekt je izgradnja nove tržnice / Snimio M. KRMPOTIĆ

Ukidanje »brdskog« zakona

Stanje s proračunom, složili su se svi sudionici predstavljanja proračuna, moglo bi biti puno bolje da država ima pozitivniji odnos prema prostorima kakav je Gorski kotar. Naime, od 2014. godine i ukidanja tadašnjeg »brdskog« zakona, goranske su općine i gradovi ostali bez do tog trenutka vrijednih sredstava poreza na dobit i poreza na dohodak. Godišnje to za Delnice znači gubitak od oko 10 milijuna kuna prihoda. Da su ta sredstva postojala, naglasila je Mihelčić, danas se uopće ne bi postavljalo pitanje dogradnje vrtića, većih plaća vatrogasaca i ostalih zaposlenih, većih davanja prema sportu i kulturi…

– Da bi nam se ta sredstva »vratila« i da bismo opet njima mogli raspolagati, nužna je promjena ili primjena zakonske regulative. Temelje za to mi imamo u novom, 2018. godine donesenom »brdskom« zakonu. Problem je u tome što se njegove odredbe ne primjenjuju i to bitno otežava rad svih goranskih općina i gradova. Nadležnim smo tijelima slali dopise vezane uz to, a sad ćemo i nekim ministarstvima također poslati zahtjeve vezane uz stvaranje uvjeta koji bi svakoj goranskoj općini ili gradu omogućili ne nadstandard, već ih samo izjednačili s uvjetima u kojima žive druge lokalne samouprave u Hrvatskoj – zaključila je gradonačelnica Mihelčić.