Po analizi stručnjaka FINA-e, Općina Fužine je u 2020. godini povukla 4.165,85 kuna po stanovniku iz EU fondova i prva je među općinama u PGŽ-u, a druga u Hrvatskoj, odmah iza Općine Perušić.

U spomenutom periodu Općina Fužine za projekte je iz EU fondova povukla nešto više od 6,6 milijuna kuna i to za unapređenje infrastrukture i jačanje turističke ponude. Ova lijepa vijest ugodno je iznenadila sve Gorane, posebno Fužinarce, a komentirajući je, načelnik Općine Fužine David Bregovac kaže:

Razna ograničenja

– Svakako sam sretan i ponosan jer to znači da smo dobro radili i pripomogli razvoju naše sredine. Voljeli bismo mi povući i puno više novaca iz EU-a, ali tu postoje razna ograničenja. Naime, mi i Grad Delnice u goranskim okvirima spadamo u razvijene, a to znači da se naše prijave, ako budu uspješne na kandidaturi, financiraju na razini od 50 do 90 posto, odnosno mi sami moramo naći od 10 do 50 posto od ukupnih sredstava.

Budući da je najčešće riječ o ozbiljnim i financijski zahtjevnim projektima, to su za nas vrlo velika sredstva. Analiza prošlog mandata i rad u ovome jasno su nam pokazali da su, za naš izvorni proračun koji iznosi 8 do 9 milijuna kuna, jedan ili dva veća EU projekta naš maksimum.

Za više jednostavno ne postoje proračunske mogućnosti jer ako bismo htjeli barem još jedan veći projekt, onda bi u opasnost došlo sufinanciranje onih obveza kao što su dječji vrtić, održavanje komunalne infrastrukture, javna rasvjeta i slično.

Zato smo za ovaj mandat isplanirali, osmislili i kandidirali dva projekta. Prvi je izgradnja Sportskog centra Gmajna koji bi svojim sadržajima kao što su sportska dvorana i nogometna igrališta potaknuo dolazak sportskih ekipa na pripreme u Fužine, čime bismo dali dodatni impuls razvoju turizma.

Drugi prijavljeni projekt je izgradnja tržnice u središtu Fužina. Svaki od tih projekata pretpostavlja ulaganja od po 10 milijuna kuna, a to znači da ćemo, prođu li nam oba na kandidaturi, sami morati osigurati svotu od 2 do možda i 10 milijuna kuna!

To sigurno nije malo, ali ćemo, ako uspijemo na kandidaturi, učiniti sve da taj naš dio, ma kakav bio, osiguramo. Kako smo radili do sada, tako ćemo i dalje, što znači da računamo na državnu i županijsku potporu, odnosno podizanje kredita koje će nam omogućiti realizaciju projekata koji sigurno donose razvoj cijelog područja Općine Fužine.

Niz poslova

To što smo se opredijelili za ova dva projekta ne znači da nema i drugih. Naprotiv. Mi smo i do sada iz EU fondova, kao i drugih vanproračunskih izvora vezanih uz državnu i županijsku potporu, realizirali i realiziramo niz poslova – izgradnja vrtića, uređenje vodoopskrbnog sustava kroz švicarsku darovnicu, šetnica oko jezera Lepenica, obnova krovišta općinske zgrade, cesta u Kraljevom jarku, uređenje Vicićevog mosta…

Itekako bi se moglo još puno toga. Prije svega tu mislim na fužinarsku zaobilaznicu, ali i postavljanje alpine koastera na Plasu, uređenje sanjkališta…

Puno je tu još aktivnosti, poslova i područja u koja bi se itekako moglo ulagati i pridonositi razvoju Općine Fužine, ali da bismo u njih ušli moramo imati potporu jer nam, bez obzira na sve naše znanje pri prijavi natječaja za EU sredstva, proračun ne dozvoljava takve iskorake – rekao je načelnik Bregovac.

Hrvatska od 2014. do 2020. povukla samo 54% novca

Bitno je reći da Hrvatska u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. ima na raspolaganju 25 milijardi eura. Koliko će od toga biti iskorišteno, to će se tek vidjeti.

No, iskustva iz prethodnog programskog razdoblja od 2014. do 2020. godine nisu baš bajna. Naime, Hrvatska je u tom razdoblju povukla tek 54 posto sredstava. Te brojke, neosporno je, moraju biti znatno povećane u narednom razdoblju.