Zlatko Pochobradsky, ugledni hrvatski književnik, autor sjajnih dijalektalnih zbirki stihova, pripovijedaka, romana i drama, predstavio se u Delnicama vrlo zanimljivom izložbom rukotvorina izrađenih od drva. Za bolje poznavatelje njegova rada to nije ništa čudno jer je Zlatko uz pomoć svoje pokojne supruge Veronike godinama na brojnim turističkim manifestacijama prodavao vrlo kvalitetne autohtone goranske suvenire izađene od drva. To je, u stvari, bilo i polazište za rad na izlošcima ponuđenim u delničkoj Gradskoj knjižnici »Janet Majnarich«. Naime, od drva izrađene likove medvjeda, ptica, drvosječa i ostalih gorskih motiva, na ovoj su izložbi zamijenili potpuno drugačiji radovi – sve je to i dalje od drva, ali konačne kreacije rezultat su posebnog pristupa u kojem autor od drva izrađuje najrazličitije oblike stvarajući, primjerice, nakit, »drvene« slike, razne maštovite oblike, spaja drvo i kamen… Jednom riječju – igra se drvom!

Foto Marinko Krmpotić

Goransko je goransko

Na pitanje otkud ta želja da svijet umjetnosti vezan uz riječi nadopuni i umjetničkim pristupom u obradi drva, Pochobradsky kaže kako se, u osnovi, cijeli život bavi drvom.

Foto Marinko Krmpotić

– U srednjoj školi »Vladimir Nazor« u Čabru, gdje sam radio i kao profesor i kao ravnatelj, imali smo drvni smjer i radionicu pa sam motivirao učenike da se bave radom u drvu. Potom sam vremenom kupio jedan manji stroj pa onda i drugi i ti su mi strojevi koristili za izradu uporabnih raznih predmeta (satovi, blokovi za papir, nakit, suveniri…). Pri tom radu često mi se događalo da nakon što odradim i napravim suvenire, dođem u situaciju da od drva na kojima sam radio ostaje dosta materijala. Nisam to htio baciti i želio sam dodatno iskoristiti te komade drva, tim više što sam u njima vidio mogućnost raznolikih kreacija, od realnih likova vezanih uz ljude, životinje i bilje pa do posebnih maštovitih nadrealnih kreacija, govori Pochobradsky naglašavajući kako najviše radi s goranskim drvom.

Foto Marinko Krmpotić

Mušičasta drva

– Šljiva, jabuka, tisa, negnjil, crnogorično drvo, agacija…, to su vrste drva s kojima najčešće radim. Ima tu i masline, radio sam i s mahagonijom i ebanovinom, rogačem… Najteže je, ne biste rekli, raditi sa šljivom koja ima vrlo neobičnu strukturu pa moram, primjerice, jako paziti kad radim sa svrdlom jer vrh svrdla u tom drvu zna nenadano odlutati. Ma, kao i ljudi i drva su, bar neka, mušičasta! Svakako treba reći i to da nakon izrade treba dodatno raditi, odnosno brusiti, polirati, ukrašavati…Tu, naravno sve ovisi o tome što želite raditi pa se nakitu i narukvicama te naušnicama posvećuje posebna pažnja i njihova je izrada drugačija od nekih drugih kreacija bliskih nekoj metaforičnoj likovnosti, govori Pochobradsky.

Foto Marinko Krmpotić

Pochobradsky je zadovoljan reakcijom posjetitelja na prvu samostalnu izložbu ovog dijela njegovog rada.

Foto Marinko Krmpotić

– Izlagao sam neke od ovih radova u različitim prigodama i na raznim manifestacijama, kao i skupnim izložbama, ali ovo u Delnicama je prva prava samostalna izložba ovog dijela mog rada. Naravno, volio bih je prirediti i u nekim drugim sredinama pa ću na tome svakako raditi, rekao je Pochobradsky poručivši kako ga svatko koga to zanima može kontaktrati na mobitel 098 964 1217.

Foto Marinko Krmpotić

Pušta drvo da govori

– Drvu uvijek pristupam tako da ga puštam da mi »govori«. Znači, ne prilazim drvu s idejom sad ću ja napraviti to i to, već gledam drvo i po njegovom obliku, strukturi i svim ostalim elementima stvaram priču, oblik i ideju koju mi, u stvari, sugerira samo drvo, pojašnjava Zlatko Pochobradsky svoj pristup radu.