SUNGER – Na adresu općinske uprave u Mrkoplju ovih je dana iz Sungera od obitelji Butković upućen zanimljiv prijedlog vezan uz rekonstrukcija bunara na staroj Karolinskoj cesti koja prolazi ovim dijelom Gorskog kotara.

Posebna atrakcija

– Posebna te još i danas mnogima znana atrakcija Karoline bila je između Sungera i Vrata gdje se između sela Brestova Draga i Gornja Slavica nalaze ostaci piramidalnih upornjaka poznatih pod imenom Fajeri (stupovi). Međutim, ono za što se malo zna je činjenica da je izgradnju ove ceste pratila i izgradnja bunara u obliku suhozida na čije se dno stavljala smrekovina koja je zadržavala vodu. Voda se sakupljala u vidu kišnice gdje se u bunar voda slijevala iz atmosfere i između pukotina na suhozidu slijevajući se kroz zemlju, pojašnjava ovu inicijativu ​sungerski poduzetnik i svojedobno načelnik Općine Mrkoplj Ivan Butković.
– Na području Općine Mrkopalj postoje takva dva bunara i to na obiteljskom imanju Butković u Sungeru koji je do sada sačuvan u izvornom obliku zahvaljujući trudu naše obitelji. Drugi bunar nalazi se na ravnom dijelu ceste prije samih Fajera u Brestovoj Dragi. Nažalost, taj je bunar već odavno u lošem stanju i pitanje je je li u međuvremenu i potpuno srušen radi proširenja i uređenja ceste do Fajera. Razlog izgradnje tih bunara je bio taj da su se konjske i volovske zaprege prije samog uspona prema Brestovoj Dragi morali najesti i napiti da bi savladali prvi uspon, dok je drugi bunar vjerojatno s istom namjerom bio izgrađen prije samih Fajera gdje je bio drugi najači uspon na Karolini, kaže Butković.

Spremni uložiti

Prijedlog je da se postojeći bunar u Sungeru obnovi tako da bude spoj tradicije i moderne tehnologije.
– Prema našem prijedlogu bunar bi i dalje ostao u izvornom obliku kao suhozid s time da bi pokrov bunara umjesto trupaca bio od kaljenog prozirnog stakla gdje bi stavili adekvatno osvjetljenje koje bi posjetiteljima pružilo mogućnost hodanja po površini bunara kao i izgled bunara iznutra pomoću svjetlosnog efekta te interpretacijsku tablu pod imenom Karolinski bunar.

Bunar je dubok tri do četiri metra / Foto M. KRMPOTIĆ

Naša će obitelj o svom trošku napraviti radove utvrđivanja gornjeg rubnog sloja s armiranim betonom na koji bi se postavilo kaljeno staklo. Također, napravili bismo sjenicu na koju bismo postavili fotonaponske ćelije za osvjetljenje bunara. Iznos našeg troška bio bi oko 20 tisuća kuna bez izrade i postavljanja sjenice. Očekujemo od Općine Mrkopalj da prepozna ovaj projekt i da pokrije troškove nabave i postavljanja kaljenog stakla te postavljanje fotonaponskog osvjetljenja i interpretacijske table. Ovim projektom dobili bismo jedan prepoznatljiv projekt kulturne baština koji bi zasigurno privukao poveći broj turista koji posjete naš kraj i koji bi imali slobodan prolaz do bunara kao i njegova razgledavanja, rekao je Ivan Butković.