Oštra reakcija

Drugi sindikalac iz KBC-a Rijeka podržao upravu oko otkaza. Priča o mobingu, lošim uvjetima rada i odlasku brojnih kolega

Barbara Čalušić

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Na Klinici za radioterapiju i onkologiju radim 19 godina, a djelatnici su otišli jer su uvjeti rada katastrofalni, provodio se mobing te sam i sam zbog toga bio nekoliko puta na razgovoru u kadrovskoj, kaže Gašparović



RIJEKA – Povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u zdravstvu i glavni tehničar Zavoda za radioterapiju Klinike za radioterapiju i onkolgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka Miran Gašparović zgrožen je, kako kaže, nizom izrečenih neistina koje su u ponedjeljak na konferenciji za novinare iznijele njegove bivše kolegice prof. dr. Ingrid Belac Lovasić te medicinske sestre Vlasta Predovan i Dinka Milinković.


Kao sindikalist smatra da mu je dužnost poslati oštru reakciju u ime zaposlenika KBC-a Rijeka sa Zavoda za radioterapiju Klinike za radioterapiju i onkologiju, u cilju zaštite svih koji rade na ovoj klinici.


Prema njegovim riječima, u zadnjih sedam godina, koliko je Kliniku za radioterapiju i onkologiju vodila prof. Ingrid Belac Lovasić, ovo je radilište napustilo 39 djelatnika, i to isključivo zbog načina vođenja Klinike i organizacije rada prof. Lovasić, koja je za to bila i odgovorna, kao što je odgovoran za organizaciju rada bilo koji čelnik.




Gašparović kaže da je organizacija rada na Klinici bila aljkava i loša, da se do zadnjeg dana nije znao raspored tko što sutra radi te je vladao nered, što je jedan od glavnih razloga odlazaka zaposlenika s Klinike za radioterapiju i onkologiju.


– Na Klinici za radioterapiju i onkologiju radim 19 godina i mogu reći da je svih 39 zaposlenika otišlo u mandatu profesorice Lovasić. Otišao je cjelokupan kadar jer su uvjeti rada katastrofalni, provodio se mobing te sam i sam zbog toga bio nekoliko puta na razgovoru u kadrovskoj, kaže Gašparović.


Manjak inženjera


Kad je riječ o glavnom krimenu koji se stavlja na teret otpuštenoj liječnici i dvjema medicinskim sestrama, a to je skrivanje i neadekvatno skladištenje citostatske terapije, ovaj sindikalist kaže da kao glavni inženjer na Zavodu za radioterapiju nije direktno vezan uz citostatike, ali zna da je prof. dr. Belac Lovasić odmah po dolasku na mjesto predstojnice samu sebe imenovala za pročelnicu Zavoda za radioterapiju, a bivšu glavnu sestru Klinike Vlastu Predovan za glavnu sestru Zavoda za radioterapiju.


– Pritom je prof. dr. Belac Lovasić subspecijalistica radioterapije, iako se u svojoj karijeri bavila isključivo kemoterapijom. Riječka bolnica do njezinog dolaska na čelno mjesto Klinike imala je drugu najjaču radioterapiju u zemlji.


No, s njezinim vodstvom, nas inženjera kojih bi prema europskim standardima trebalo biti 21, ima 12, a u vrijeme godišnjih odmora radi nas osmero.


Primjerice, ja sam u prošloj godini uspio iskoristiti devet dana godišnjeg odmora. Moram reći i da ravnatelj prof. dr. Ružić, kao i predsjednik Upravnog vijeća Željko Plazonić s ovim organizacijskim problemima nemaju nikakve veze jer za takve probleme na klinikama postoje njihovi šefovi koji slažu raspored i organiziraju posao, ističe Gašparović koji, osim nedostatka inženjera, upozorava i na još ozbiljiniji problem – izostanak terapije za pacijente.


Naime, kako kaže, poanta radioterapije je kontinuitet, no pacijenti riječke bolnice znali su biti i više od mjesec dana bez zakazanog termina zračenja.


– U pravilu se na termin za radioterapiju dolazi u roku od deset do 15 dana. No, naši pacijenti, koji bi bili odmah evidentirani u sustavu i tako su se vodili da su u postupku da ne bi stvarali listu čekanja, na sam postupak su znali čekati i do dva mjeseca, a to je dugačak period za nekoga tko se liječi od karcinoma.


Imali smo priliku vidjeti kako naši pacijenti odlaze u druge klinike, od Zagreba do Aviana. Ti nam se pacijenti nisu više javili, a njih je sigurno bilo 20 posto u ukupnom broju, a nažalost, tu su i palijativni pacijenti koji ne prežive do zakazanog termina.


Moram reći da smo prije na radioterapiji obrađivali 1.200 pacijenata godišnje, od čega je 250 bilo recidivista, da bi danas taj broj iznosio tisuću pacijenata, među kojima je između 30 i 40 posto recidivista, što se može objasniti samo time da pacijenti odlaze na liječenje na druge klinike, upozorava Gašparović.


Na pitanje kako jedan sindikalni povjerenik može uopće podržavati otkaz radniku, Gašparović jednostavno kaže da otkaze podržava jer su otpuštene radnice riječkog KBC-a bile plaćene za posao koji nisu obavljale.


– Također, mislim da je sve što je izrečeno na konferenciji za novinare o našoj novoj predstojnici, za koju je profesorica rekla da nema iskustva u liječenju onkoloških bolesnika, samo vulgarno pljuvanje po kolegici koja je mlada i sposobna osoba i sigurno će se snaći u vođenju klinike.


Pritom je prof. dr. Belac Lovasić stekla znanstvenu titulu profesora, a da nema niti jedan vlastiti znanstveni rad, već je njezina profesura stečena na račun koautorstva s njezinim suprugom i drugim kolegama, poručuje Gašparović.


Potpora upravi


Javni istup bivše predstojnice riječke Klinike za radioterapiju i onkologiju osudila je i Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) ističući kako podržavaju nedavnu odluku ravnatelja KBC-a Rijeka vezano za dodjelu triju otkaza ugovora o radu.


– Riječ je o potpuno neprimjerenom načinu komunikacije s javnošću, koja uključuje manipulaciju onkološkim pacijentima koji se vežu za svoje medicinsko osoblje, u svrhu napada na ravnateljstvo i ravnatelja KBC-a Rijeka.


Podsjećamo da je, prema našim spoznajama, ne ulazeći u konkretno činjenično stanje koje će vjerojatno biti predmet istrage nadležnih institucija, Ravnateljstvo KBC-a Rijeka utvrdilo da su na onkološkom odjelu Klinike pronađeni posebno skupi lijekovi s isteklim rokom trajanja u vrijednosti većoj od četiri milijuna kuna.


Smatramo da je riječ o vrlo neodgovornom ponašanju, a potencijalno i zakonom kažnjivom djelu te da je počinjena materijalna šteta ne samo KBC-u Rijeka, već i cjelokupnom zdravstvenom sustavu, kao i građanima.


Nedopustivo je da lijekovi propadnu i da im istekne rok, te da se potom drže na odjelu, bez obzira na obrazloženje da je riječ o personaliziranoj terapiji, jer takvi lijekovi moraju biti vraćeni u bolničku ljekarnu u primjerenom vremenu.


Obrazloženje takvog postupanja je prešturo i neprihvatljivo te traži detaljno obrazloženje svih uključenih koji su mogli utjecati na donošenje odluka.


Nadalje, također je potpuno neopravdano držanje bilo kakvih alkoholnih pića na odjelu, a osobito je neprimjerena izjava da se alkoholna pića poklanjaju tehničkom osoblju, jer alkoholnim pićima nije mjesto u zdravstvenim ustanovama.


Stoga je vidljivo da Ravnateljstvo KBC-a Rijeka na čelu s ravnateljem prof. dr. Alenom Ružićem nije moglo postupiti na drukčiji način osim ovoga kako je i postupilo, odnosno ravnatelj je postupio sukladno svojim ovlastima, zakonskim odredbama te je pritom zaštitio interese i ugled KBC-a Rijeka i njenih onkoloških pacijenata.


Plazonić: Riječki slučaj ogledalo hrvatske onkologije
I dok je pomoćnica ravantelja KBC-a Rijeka prof. dr. Renata Dobrila Dintinjana bila bez komentara na optužbe koje su na njezin račun iznijele prof. dr. Ingrid Belac Lovasić te medicinske sestre Vlasta Predovan i Dinka Milinković, predsjednik Upravnog vijeća riječke bolnice Željko Plazonić kazao je pak da iza cijelog javnog istupa otpuštenih zaposlenica stoji predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut Jurišić koju bi, kako je dodao, njegov donedavni šef, ministar zdravstva Vili Beroš, odavno otpustio jer ima više godina od njega.


– Simptomatično je da su kod ovakvih priča na tapeti uvijek dvije osobe, ravnatelj i ja, a sad je tome dodana i prof. dr. Dobrila Dintinjana koja je uostalom bila i predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju.


Prof. dr. Belac Lovasić doista ne poznajem osobno, a mene uostalom kao predsjednika Upravnog vijeća bolnice zanima isključivo poslovanje KBC-a Rijeka.


To podrazumijeva kvalitetu usluge, ishode liječenja, koji su u ovom slučaju katastrofalni te financijsko praćenje usluga koje pružamo i kadrovski menadžment na klinici.


Ukratko, mene zanima kako Klinika za radioterapiju i onkolgiju radi, a činjenice govore da velika većina pacijenata traži ove usluge izvan riječke bolnice, od Zagreba do Aviana. Pritom je riječki slučaj samo ogledalo hrvatske onkologije, upozorava Plazonić.

Sve institucije, kao i javnost, pozivaju na uvođenje reda u sustavu, pa tako i u zdravstvenom. No, ovaj primjer ukazuje da kad se uvođenjem reda dirnu osobni interesi, tada se prozivaju ravnatelji koji su postupali u skladu sa zakonima.


Pozivamo Ministarstvo zdravstva da iskaže potporu ravnatelju prof. dr. Alenu Ružiću pri daljnjem uređenju poslovanja KBC-a Rijeka, a institucije da neovisno utvrde relevantne činjenice te poduzmu sve korake i eventualne sankcije sukladno zakonima, poručili su iz UPUZ-a.