OPATIJA – Direktor tvrtke Opatija 21 Igor Štok imenovan je u radnu skupinu za provedbu (Enforcement Working Group) pri Europskoj parkirnoj asocijaciji (EPA). Ova strukovna asocijacija djeluje kao produžena ruka Europske komisije za pitanja prometa u mirovanju, a Štokovo imenovanje predstavlja iznimno priznanje za Hrvatsku. U razgovoru o novoj funkciji, prekograničnoj naplati kazni, digitalizaciji te europskim ekološkim direktivama, Štok je otkrio da je Opatija postala primjer dobre prakse na europskoj razini te koji izazovi očekuju hrvatske gradove. Imenovanje u visoko europsko stručno tijelo iznenadilo je i samog Štoka, ponajviše zbog uobičajene prakse prilikom popunjavanja takvih pozicija.

– Moram priznati da sam ostao iznenađen kada sam dobio poziv od ove europske institucije, s obzirom na to da se na ovakve funkcije obično dolazi uz »poticaj politike«, a ja nisam član nijedne stranke. Zadatak moje radne skupine nije samo da zastupamo svoje države, već i one članice EU-a koje nisu u ovom stručnom timu, uz pripremu i provedbu direktiva Europske komisije. Hrvatske probleme odmah sam na početku pokušao istaknuti kao relevantne – ističe Štok.

Učinkovitiji od Barcelone

Prekretnica se, prema njegovim riječima, dogodila 2022. godine na svjetskom sajmu tehnologija Intertraffic u Amsterdamu. Tvrtka Abstract Computing tada je predstavila Opatiju 21 kao svijetli primjer implementacije novih tehnologija, uspoređujući je s Barcelonom. Govoreći o specifičnostima opatijskog modela, naglašava da je pod pritiskom lokalne politike morao uvesti socijalnu komponentu – besplatni sat parkiranja te 1.000 sati godišnje za građane Opatije, nadograđeno prepaid bonom koji sprečava izdavanje dnevnih parkirnih karata.

– To je posao kojeg nitko ne želi raditi u RH jer povećava obujam poslova i odgovornost pružatelju usluge, a povećava komociju korisniku. Budimo realni, svim koncesionarima je cilj zaraditi više novca, a ne u startu onemogućavati izdavanje većih računa. Morate imati vrlo dobro posložen sustav hijerarhijski i trošite velike resurse unutar tvrtke, a da pritom umanjujete vlastite prihode od kazni – napominje Štok.

Prekogranična naplata

Jedan od ključnih zadataka radne skupine jest rješavanje problema prekogranične provedbe naplate kazni (Cross-Border Enforcement), gdje se manje članice poput Hrvatske nalaze u podređenom položaju.

– Moćne članice vrlo lako dolaze do naših građana kada oni počine prometni prekršaj u EU, bilo da se radi o pogrešnom parkiranju, neplaćanju usluge ili prekoračenju brzine. Istovremeno, mi »mali« nemamo veliku mogućnost naplate stranih potraživanja. Na moju inicijativu dijagnosticirali smo da je reciprocitet u ovom slučaju velik problem. Posebno Francuska, čije nacionalno zakonodavstvo onemogućuje dijeljenje osobnih podataka svojih državljana s drugim članicama, iako su članica EReg-a i EUCARIS-a – objašnjava Štok te napominje da je Europska komisija dala zadatak da se izradi jedinstvena baza podataka na razini EU-a pod kontrolom EReg-a, koja će jasno propisati uvjete pristupa podacima uz poštovanje GDPR-a.

Štok kaže da se osobno založio da se Hrvatskoj omogući lakši pristup bazama podataka te da se ispravi ova neravnoteža, a u tome je dobio podršku Talijana i Nijemaca, koji su potvrdili da imaju isti problem.

– Moj najveći fokus trenutno je izjednačiti naplatu prekograničnih potraživanja za sve članice, čime ćemo povećati prihode svim gradovima i općinama u RH koji pokušavaju naplatiti komunalne i prometne prekršaje strancima – napominje Štok.

Jedinstvena baza

Značajne promjene očekuju se i u sektoru prava osoba s invaliditetom, gdje se teži ukidanju fizičkih naljepnica na vjetrobranskim staklima. Opatija je već napravila korak naprijed kad je 2024. godine osobama s invaliditetom omogućeno parkiranje na plavim linijama po dva sata dnevno uz simboličnu naknadu od 2 eura mjesečno.

– Dobili smo zadatak kreirati zajedničku bazu podataka na razini članica EU-a koja će biti dostupna svima, čime više neće biti potrebno stavljati oznaku o invalidnosti na vjetrobransko staklo. Način implementacije tek treba osmisliti, izglasati u Europskom parlamentu i prenijeti na lokalna zakonodavstva. U ovom trenutku tom bazom upravljaju ministarstva unutarnjih poslova, a po završetku projekta kontrolu će vjerovatno provoditi koncesionari kroz svoje sustave – ističe Štok.

Jedno od najsloženijih pitanja s kojima će se hrvatski gradovi suočiti u sklopu novih ekoloških i prostornih regulacija je najavljeno unificiranje dimenzija parkirnih mjesta.

– Unificirat će se veličine parkirnih mjesta za koso, okomito i uzdužno parkiranje unutar EU-a. To možda nije problem Parizu koji ima široke prometnice, ali mi u Hrvatskoj imamo vrlo uske ulice. Povećanjem širine parkirnih mjesta zadirat ćemo u propisane gabarite kolnika i posljedično izgubiti određen broj parkirnih mjesta jer nećemo moći dobiti suglasnost policije s aspekta sigurnosti prometa. Zbog toga pojedine zemlje već povećavaju cijene parkiranja za veća vozila. Nastavlja se sa zelenim politikama u smjeru natkrivanja uličnih parkirališta – ne samo radi solarnih panela, punionica i senzorike, već u prvom redu kako bi se vozila ohladila i uštedjela energija. Time postojeća parkirališta postaju multifunkcionalna, bez uzurpacije dodatnog prostora. U Hrvatskoj je po tom pitanju upravo omogućena zakonska regulativa za otvaranje energetskih zajednica u koje se mogu uključiti građani, poduzetnici i lokalna samouprava – najavljuje Štok.

Opatija pionir ANPR tehnologija

– Opatija 21 bila je pionir u uvođenju sustava automatskog prepoznavanja registarskih pločica (ANPR) u Hrvatskoj još 2018. godine. Prvi u RH usudio sam se uvesti ANPR tehnologiju koja je danas postala standard. Kroz »Scan a car« sustave smanjili smo troškove poslovanja i ljudski faktor gotovo sveli na 5 posto. Naravno, ova tehnologija je vrlo opasna jer omogućuje zlouporabu ako nemate jasno propisana pravila. Ostatak Hrvatske je, vidjevši rezultate Opatije, unazad četiri godine implementirao ovaj sustav u gotovo svim velikim gradovima. Trenutno na razini Hrvatske struke (HPU), sukladno uputama AZOP-a, pripremamo akt koji će dodatno regulirati djelatnost po pitanju GDPR-a, ali i upotreba naprednih tehnologija. To je smjer koji trebaju sve djelatnosti ići jer to čini razliku između uređenih i onih drugih država – objašnjava Štok.