BROD MORAVICE – Velikih i lijepih dvadeset godina rada i postojanja brodmoravičke Etno udruge Turanj obilježeno je u Domu kulture u Brod Moravicama na pažnje vrijedan način druženjem koje je ne samo podsjetilo na izniman doprinos koji je ova udruga dala na polju očuvanja povijesti svog zavičaja, već naznačilo i potencijalne pravce daljnjeg razvoja udruge.

Vrijedan rad

U punom brodmoravičkom Domu kulture nazočne je pozdravila Dijana Arbanas, jedna od najaktivnijih članica udruge koja je govoreći na zanimljiv način o povijesnim događajima i značajnim ljudima poteklim iz ovog dijela Gorskog kotara indirektno istaknula i nužnost postojanja ove udruge koja je od 2005. godine pa do danas obradila, sačuvala i predstavila na vrlo dojmljiv način dio bogate povijesti ovog kraja.

O dva desetljeća rada govorio je Dražen Brajdić, predsjednik i osnivač udruge, čovjek bez kojeg bi se, baš zahvaljujući njegovom i radu Turnja o povijesti brodmoravičkog kraja znalo puno manje no što se zna danas. Podsjetivši da je udruga Turanj osnovana 14. lipnja 2005. godine, Brajdić je istaknuo kako je od početka cilj bio raditi na očuvanju materijalne i nematerijalne baštine brodmoravičkog kraja, a realizirano je iznimno puno toga.

– Kad je riječ o nematerijalnoj baštini, mi smo u ovih dvadeset godina objavili deset knjiga različitih autora (Boris Golik, Karmen Delač Petković, Emil Crnković, Jure Batelja, Slavica Grgurić Pajnić), slijedi ovih dana knjiga Slavice Brajdić, a u pripremi su i knjige Josipa Štimca o povijesti željeznice na ovim prostorima te Goranske bajke Karmen Delač Petković. Kao udruga bili smo i producenti dva dokumentarna filma, postavili smo nekoliko spomenika (svetom Nikoli, pokućarcima, kralju Tomislavu, 15. meridijanu, željezničarima, poginulima u Prvom svjetskom ratu te spomenik na židovskom dijelu groblja), uredili i postavili čak osam muzejskih zbirki (Kuća Delač, povijest željeznice, povijest školstva, Kula Zrinski, Plavi podrum, Moravičko voćarstvo, Kolarnica, Goranski pokućarci), uredili nekadašnje dvije tzv. sušne jame korištene za sušenje voća, obnovili nekoliko izvora pitke vode te postavili niz interpretativnih ploča vezanih uz značajne ličnosti našeg kraja (Franjo Kuretić, Viktor Jurković) ili značajne dijelove povijesti (željeznica, elektrifikacija, poginuli u Prvom svjetskom ratu, antifašisti, Kupski kanal i njegovi graditelji…). Puno smo pažnje posvetili i sakralnim objektima našeg područja (crkve sv. Ilije, sv. Katarine i sv. Andrije), postavili starinske križeve krajputaše, a objavili smo i razglednice našeg kraja te objavili tri glasnika kroz koja je dan osvrt na rad udruge.

Zahvala

Jako puno radili smo i u okviru nematerijalne baštine pa smo, primjerice, organizirali dvadesetak izložbi (Brodmoravički kraj u riječi i slici, Naša željeznica, Sakralna baština, Portreti naših starih, 200 godina školstva, Sjećanja na Auschwitz, Ana Frank, Pravednici među narodima, Sve na elektriku, Žive jaslice…), prikazali smo 15 filmova znanih autora kao što su Rasim Karalić, Bogdan Žižić, Oleg Mandić ili Nebojša Sljepčević, organizirali brojna predavanja (Emil Crnković, Erik Šneler, Ranko Starac, Petar Strčić, Dijana Arbanas…), proveli brojne ekološke aktivnosti, radili na očuvanju vjerskih i narodnih običaja, uključili se u državni projekt Noć muzeja, obilježavali datume kao što su Dan antifašizma, obljetnica Prvog svjetskog rata, 75 godina od boravka Alojzija Stepinca na brodmoravičkom području, Dan pobjede nad fašizmom, obljetnica gradnje pruge Zagreb -Rijeka, a ostvarili smo i brojne veze s Brodmoravičanima čiji su se preci iz ovog područja selili u druge dijelove Hrvatske, ili van Lijepe Naše, rekao je Brajdić, posebno zahvalivši na velikoj pomoći koju su mu u u protekla dva desetljeća pružali najbliži suradnici – Dijana Arbanas i Tonči Abramović.

– Kroz naš smo rad otkrili i sačuvali niz podataka za koje se možda i nije znalo i koji bi vjerojatno bili zaboravljeni. Hvala svima koji su nam bili potpora i iskazali razumijevanje za naš rad, a ono što bismo mi u budućnosti željeli je – dobiti prostor za rad naše udruge jer bismo tada još bolje i kvalitetnije radili, zaključio je Brajdić, zaradivši zasluženo veliki pljesak.

O elektrifikaciji u Kolarnici

Vjerni svom dosadašnjem radu, članovi Turnja su i ovo obljetničko druženje iskoristili za neka nova upoznavanja i predstavljanja. Tako su braća Marin i Josip Deškin predstavili rad i život svog djeda, Brodmoravičana Mihovila Peršea koji je početkom prošlog stoljeća bio jedan od poznatijih ekvilibrista, odnosno hodača na žici. Dijana Arbanas predstavila je četvrti glasnik udruge Turanj, a druženje je kraju privedeno otkrivanjem novog etnoprostora, odnosno muzejske zbirke vezane uz elektrifikaciju ovih prostora. Stalna postava izložena je u prostoru Kolarnice.