Alenka Spoja ostaje na čelu Turističke zajednice Vinodolske općine i u idućem četverogodišnjem mandatu. Odlučeno je to jednoglasnom odlukom Turističkog vijeća, što ukazuje na zadovoljstvo dosadašnjim radom i rezultatima direktorice. Alenki Spoja ovo je treći mandat na čelu vinodolske turističke zajednice, u kojoj je zaposlena od 2007. godine. Tim povodom, razgovarali smo s direktoricom TZ-a Vinodolske općine.

Povezanost zajednice

Treći mandat velika je potvrda rada i povjerenja zajednice. Što smatrate svojim najvećim postignućem u prethodnih osam godina?

– Bezrezervno obostrano povjerenje, podrška zajednice, ali i predanost poslu i ljubav prema svome kraju i ljudima, mislim da su ključ moga uspjeha. To se ogleda kroz iznimno dobru suradnju s Vinodolskom općinom, mjesnim odborima svih četiriju mjesta te brojnim udrugama i pojedincima Vinodolske općine, od čega bih posebno izdvojila dugogodišnju suradnju s KUD-om Bribir, bez čije pomoći i angažmana brojni projekti i ideje turističke zajednice ne bi bilo moguće realizirati. Upravo to zajedništvo i povezanost lokalne zajednice ključni je element uspjeha i prosperiteta male sredine kao što je Vinodol.

Što se u Vinodolskoj općini najviše promijenilo od vašeg prvog dana na čelu TZ-a do danas?

– Najviše se promijenila percepcija lokalnog stanovništva, ali i općinskih vijećnika o turističkoj zajednici. Od pitanja što se u turističkoj zajednici radi cijelu godinu, do toga da je postala nezaobilazna institucija u životu Vinodola i Vinodolaca. Tijekom godina moga rada nastala je posebna povezanost i sinergija u radu između turističke zajednice i Vinodolske općine, što se ogleda u brojnim realiziranim projektima turističke zajednice.

Koji su prioriteti za novi četverogodišnji period? Planirate li rebrendiranje ili jačanje postojećeg identiteta? Postoji li projekt koji ste počeli u prošlom mandatu, a koji jedva čekate finalizirati u novom?

– U pripremi i realizaciji su postojeće, ali i staro-nove manifestacije kao što su Dani smokav u Triblju, koja će se održati zadnji vikend u kolovozu kroz terenske radionice i predavanja posvećena smokvi, ali i tjednoj ponudi jela hotela Balatura i Vagabundine kolibe baziranih na toj voćki, stoljetnoj hraniteljici Vinodolaca. Kroz manifestacije, ali i druge promotivne aktivnosti jačat ćemo identitet Vinodolske općine, turizma u Vinodolu koji je u velikoj ekspanziji, ali i očuvanju običaja i tradicije. I do sada smo se trudili i radili na jačanju brenda i identiteta Vinodola. Ono što planiramo finalizirati je projekt vinodolskih vrela i perila, na koji sam posebno ponosna i za koji smo dobili veliku podršku HTZ-a i TZ-a Kvarnera i, naravno, Vinodolske općine. Projekt je to kojem je turistička zajednica dala svoj veliki doprinos na očuvanju i zaštiti graditeljske baštine naših predaka.

Održivi turizam

Vinodol je poznat po aktivnom odmoru i kulturnoj baštini. Gdje vidite prostor za daljnji rast – u biciklizmu, planinarenju ili možda eno-gastro ponudi?

– Aktivno sudjelujemo na razini Crikveničko-vinodolske rivijere na realizaciji brojnih zajedničkih projekata u kojima prednjače upravo outdoor aktivnosti, od zajedničkih hike i bike staza, do novog projekta Camino Crikvenica Vinodol. Samostalno osmišljavamo i realiziramo outdoor projekte kao što su biciklijade Vinodolom, održavamo i promoviramo Staze kamenih stupi, interpretacijske šetnje Hodeć putem naših starih, slobodno penjanje, paragliding…

Kako planirate produljiti predsezonu i posezonu? Što Vinodol nudi posjetiteljima, primjerice, u studenome ili ožujku?

– Upravo ove navedene outdoor aktivnosti koje se nude u Vinodolu u predsozoni i posezoni najvažniji su aduti produljenja turističke sezone. Tu je eno-gastro manifestacija Festival bribirskog prisnaca, koji se tradicionalno održava na Uskrsni ponedjeljak, ali i Martinja u Grižanima.

Turizam danas nije samo broj noćenja, već i održivi turizam koji zadržava kvalitetu života lokalnog stanovništva. Kako zaštititi mir i »zeleni« karakter Vinodola od prevelike apartmanizacije ili masovnog turizma?

– TZ Vinodolske općine kroz svoje aktivnosti usmjerene prema očuvanju tradicije, običaja, okoliša, graditeljske baštine, ali i čakavskog narječja, daje velik doprinos stvaranju održivog turizma u Vinodolu. Turizma koji će služiti lokalnom stanovništvu i očuvati kvalitetu življenja lokalnih ljudi. Koji potiče na autentičnost kroz promociju lokalnih udruga, KUD-ova i lokalnih OPG-ova i koji ne razmišlja o kratkoročnoj zaradi i popunjenosti, već i koristi za buduće generacije. To znači i odgovoran odnos prema Vinodolu kao zajednici koja obiluje posebnostima. Od prirodnih atrakcija, preko kulturno-povijesnih i sakralnih znamenitosti, do lokalnih ljudi koje turistička zajednica kroz svoje aktivnosti stavlja u fokus. Smatram da vodimo Vinodol u smjeru turističke održivosti i kroz poticanje brojnih akcija za boravak u prirodi i njezino očuvanje, kroz promocije lokalnih gastrospecijaliteta, očuvanje tradicije i običaja, edukativne aktivnosti usmjerene k okretanju čovjeka prirodi, revitalizaciji poljoprivrede, i to posebno biovrtlarstva i permakulture. Također, svake se godine trudimo postojeće manifestacije oplemeniti novim sadržajima prilagođenim svim dobnim uzrastima i u skladu sa zahtjevima publike. Osmisliti nove manifestacije i aktivnosti, a kao primjer ističem Dane smokav na Tribaljskom jezeru ili Kirica fest.

Ruralni turizam

Kako se Vinodolska općina pozicionira u odnosu na obalna mjesta kao što su Crikvenica i Novi Vinodolski? Gledate li na ove susjede kao na konkurenciju ili prvenstveno zajedničke partnere?

– Iako je Vinodol, geografski gledano, zaleđe gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog, smatram da jedni drugima nismo konkurencija u turističkom smislu, već gravitiramo jedni drugima i usmjereni smo jedni na druge kroz stoljeća postojanja. Ne zaboravimo da je Vinodol u povijesti bio prostor teritorijalno znatno veći nego što je danas, od Grobnika i Trsata do Senja. Tu je i Vinodolski zakonik potpisan od strane predstavnika devet gradova, između ostalog Bribira, Grižana, Drivenika i Novog Vinodolskog. Od tada je još prisutna ta povezanost naših lokalnih jedinica samouprava, koja se nastavila i do današnjih dana kroz zajedničke projekte i izvanrednu suradnju triju turističkih zajednica.

Koja je vaša vizija Vinodola za idućih 5 do 10 godina? Kako bi trebala izgledati idealna turistička slika Vinodolske doline?

– Smatram da ne treba mijenjati smjer u kojem idemo, već nastaviti ovim putem održivog turizma. Turizam u Vinodolu u budućnosti vidim kroz razvoj ruralnog turizma, dakle, kroz kontroliranu gradnju smještajnih objekata, poticanje na očuvanje i obnovu stare arhitekture umjesto gradnje modernih zdanja. To doprinosi i očuvanju autentičnosti podneblja, izbjegavanju sezonalnosti, produljenju turističke sezone, jačanju lokalnog identiteta, uključivanju lokalne zajednice u turističke svrhe kroz pružanje iskustva lokalnog stanovništva kao što su eno-gastro manifestacije, interpretacijske šetnje, kulturne manifestacije kojima se promoviraju lokalni identitet i običaji. I dalje treba poticati na aktivni turizam kroz postojeće outdoor projekte i osmišljavanje novih projekata. Važno je i jačanje ponude lokalnih proizvođača i OPG-ova kroz njihovo povezivanje u jedinstvenu ponudu, primjerice osmišljavanjem Ceste meda i kušaonica u Vinodolskoj općini. Tu je i briga o prirodi i Vinodolu kao mikrolokaciji, prostoru koji zajedničkom brigom i ljubavlju možemo očuvati za buduće generacije i učiniti ga još ljepšim i boljim za sve nas i naše goste.