Centar za proteomiku

Riječki znanstvenici otkrili zašto su mala djeca osjetljivija na virusne infekcije nego odrasli

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Rezultati njihova višegodišnjeg istraživanja NK stanica objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu "Nature communications"



Znanstvenici Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci nakon dugogodišnjeg istraživanja otkrili su zašto su mala djeca osjetljivija na virusne infekcije nego odrasli.


Rezultate njihovog istraživanja objavio je prestižni znanstveni časopis “Nature communications”, a autori rada “Perinatal murine cytomegalovirus infection reshapes the transcriptional profile and functionality of NK cells” su: Carmen Rožmanić, Berislav Lisnić, Marina Pribanić Matešić, Andrea Mihalić, Lea Hiršl, Eugene Park, Ana Lesac Brizić, Daniela Indenbirken, Ina Viduka, Marina Šantić, Barbara Adler, Wayne M. Yokoyama, Astrid Krmpotić, Stipan Jonjić i Ilija Brizić.


Kvalitetno istraživanje


Navodeći kako se radi o časopisu koji spada među najrelevantnije znanstvene časopise doc. dr. Brizić istaknuo je da je objava rada potvrda da je provedeno kvalitetno istraživanje koje je privuklo dosta pažnje, a riječki su se znanstvenici bavili virusnim infekcijama u ranom životu.





– Naše primarno pitanje je bilo zašto su djeca u ranom životu osjetljivija na neke virusne infekcije nego odrasli. Krenuli smo s istraživanjem u kojem smo se fokusirali na jedan element imunološkog sustava, a to su naše NK stanice koje su ključne u kontroli virusnih infekcija.


Uočili smo da su te stanice u ranoj životnoj dobi značajno drugačije i ne mogu kontrolirati virusne infekcije, za razliku od odraslih gdje to rade vrlo uspješno.


Smatramo da je to jedan od razlog zašto neke virusne infekcije uzrokuju težu bolest u ranoj dobi. Otkrili smo i zbog čega su one slabije efikasne.


Uočili smo da im nedostaju neki elementi koji su bitni za njihovu funkciju. Također smo dalje pratili NK stanice i uočili smo da sama infekcija u ranoj životnoj dobi narušava funkciju NK stanica, narušava se funkcija koštane srži i ona ne može stvarati dovoljno NK stanica i zbog toga su dugotrajno oštećene.


To rezultira i time da ponekad onaj tko preboli infekciju u ranoj životnoj dobi kasnije bude još više podložan idućoj infekciji, objasnio je doc. dr. Brizić.


Novi koncept


Riječ je o novom konceptu koji su objavili riječki znanstvenici, a objašnjavajući kako se radi o jednom od temeljnih istraživanja kojim je otvoreno novo područje istraživanja doc.dr. Brizić je istaknuo da je istraživanje u potpunosti provedeno na riječkom Medicinskom fakultetu.



– Istraživanje je vodila Carmen Rožmanić koja je naš doktorant. Na taj način na našoj smo instituciji proveli jedan vrhunski doktorski rad koji se može mjeriti s bilo kojom institucijom na najboljim sveučilištima.


U rad je bio uključen i veliki broj drugih mladih kolega koji su se obrazovali kroz ovaj rad te nekoliko odjela Medicinskog fakulteta i naši suradnici iz SAD-a i Njemačke, kazao je doc. dr. Brizić.


Dodajući da se radi o dugotrajnom istraživanju prof. dr. Vanda Juranić Lisnić kazala je da ovakav rang istraživanja zahtjeva suradnju na svjetskom nivou, ali i korištenje najmodernijih tehnika.


– To je bitno i Hrvatska mora u to ulagati, ali ne ulaže dovoljno. To je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije kada su naši doktoranti zajedno s nama radili dijagnostiku i dalje transplatirali naša znanja, jer bazično istraživanje nije nešto što se radi u izolaciji, već je temelj za bilo kakvo primijenjeno istraživanje.


To je nešto što Centar za proteomiku vrlo uspješno godinama radi, napomenula je prof. dr. Juranić Lisnić.


Ovo je samo početak


Akademik Stipan Jonjić napomenuo je da je znanost vrlo često u ustima mnogih, ali nema bogate zemlje koja je znanstveno siromašna.


– Znanost služi razvoju društva i ona je promotor uspješnosti društva. Znanost je univerzalna i njena je ljepota u tome što se komunicira preko informacija koje su dostupne svima, kazao je akademik Jonjić.


Centar za proteomiku posebnu pažnju usmjeruje na istraživanje funkcije NK stanica, koje se nazivaju i prirodno ubilačkim stanicama, a objavljeno istraživanje, najavio je doc. dr. Brizić, je početak.


– Otkrili smo temeljne mehanizme i elemente koji potiču negativne promjene, a u ovom radu smo također pokazali i korist cjepiva. Nastavljamo dalje istraživati, zaključio je doc. dr. Brizić.