Projekt budućnosti

KBC Rijeka radi na projektu koji nudi novi odgovor na pandemiju: Personalizirano liječenje oboljelih od Covida-19

Barbara Čalušić

Ilustracija / Foto Emica Elvedji/PIXSELL

Ilustracija / Foto Emica Elvedji/PIXSELL

Zahvaljujući studiji stručnog tima riječkog KBC-a, u bliskoj budućnosti bi se zdravstvena skrb mogla temeljiti na analizi biomarkera, simptomima i progresiji bolesti, te prilagođenim personaliziranim lijekovima i prilagođenim strategijama cijepljenja, kaže dr. Vladimira Vuletić



Klinički bolnički centar Rijeka sudjeluje u projetu HERVCOV koji financira Europska komisija potporom od gotovo sedam milijuna eura, a koja uključuje još istraživačke centre, tvrtke i udruge iz Francuske, Grčke, Italije i Španjolske.


Glavna voditeljica je dr. Branka Horvat iz Instituta National de la Santé et de la Recherche Médicale iz Lyona, a prema riječima predstojnice riječke Klinike za neurologiju doc. dr. Vladimire Vuletić, koja predvodi istraživački tim riječke bolnice, studija stručnjaka riječke bolnice u sklopu HERVCOV-a usmjerena je na protein HERV-W-ENV, molekulu koju izaziva infekciju SARS-CoV-2 i prisutna je u visokim razinama u krvi pacijenata s teškim oblikom bolesti COVID-19 i povezuje se s tzv. dugim COVID-poremećajima.


Cilj projekta


– Humani endogeni retrovirus (HERV) predstavlja oko osam posto ljudskog genoma, a njihove DNK kopije umetnute su nakon retrovirusnih infekcija zabilježenih prije više milijuna godina.




Većina njihovih sekvenci je epigenetski utišana ili imaju mutacije koje ometaju njihov potencijal kodiranja. Međutim, neke kopije HERV-a mogu se aktivirati različitim podražajima poput virusnih infekcija i dalje proizvoditi patogene retrovirusne proteine poput HERV-W ENV.


Poznato je da ovaj patogeni protein doprinosi nastanku i napredovanju nekoliko upalnih i neuroloških bolesti.


Tijekom pandemije COVID-19 svjedočili smo aktivaciji ovog proteina u limfocitima krvi i u plućima pacijenata koji jesu ili su bili zaraženi SARS-CoV-2, objašnjava Vuletić.


Vladimira Vuletić / Foto arhiva NL


Od 2019. godine zabilježeno je više od 500 milijuna infekcija SARS-CoV-2 koje su prouzročile više od šest milijuna smrti u svijetu, a iako se većina ozbiljnih simptoma čini ublaženima u ovoj fazi pandemije, brojne su studije pokazale dugoročne učinke kod oporavljenih bolesnika, koje utječu na njihov neurološki, gastrointestinalni, kardiovaskularni sustav pa čak i mentalno zdravlje.


– Projekt HERVCOV ima za cilj proučavanje učinka infekcije SARS-CoV-2 na aktivaciju HERV-a i posljedično patologije kod pacijenata oboljelih od COVID-19.


Ova bi studija također mogla ponuditi važne uvide u druge srodne bolesti proučavajući reakcije domaćina u različitim kontekstima.


Zahvaljujući ovim studijama, u bliskoj budućnosti moći ćemo zdravstvenu skrb temeljiti na analizi biomarkera, simptomima i progresiji bolesti, te prilagođenim personaliziranim lijekovima.


Identifikacija kritičnih čimbenika i imunoloških odgovora prilagođenih pojedincima dovest će do specifičnih terapijskih intervencija i prilagođenim strategijama cijepljenja, objašnjava Vuletić.


Europska sredstva


Projekt je financiran iz programa Horizon Europe Europske unije – program istraživanja i inovacija prema ugovoru o bespovratnim sredstvima.


Program Obzor Europa ima proračun od 95,5 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje, a sveobuhvatni cilj je izgraditi društvo temeljeno na znanju i inovacijama te konkurentno gospodarstvo, uz doprinos održivom razvoju.


– Projekt je počeo 1. srpnja ove godine.


Nadamo se da bismo u bliskoj budućnosti zahvaljujući ovom otkriću mogli dobiti nove informacije za prediktivno i personalizirano liječenje COVID-19 pacijenata poput patogenih učinaka HERV proteina u različitim kliničkim oblicima bolesnika oboljelih od COVID-19, transkriptomski profil ekspresije HERV-a povezanog s COVID-19 za individualiziranu medicinu, panel biomarkera koji se odnosi na HERV za stratifikaciju pacijenata, dijagnostiku, prognozu i terapijske smjernice za COVID-19, zaključuje Vuletić.