DNA analiza

Velika svjetska agencija lansirala dosad nepoznatu teoriju: Je li Kristofor Kolumbo bio Hrvat?

Tihomir Ivka

Svakojakih manje ili više nevjerojatnih teorija o Kolumbovom porijeklu je bilo, ali dosad, koliko je poznato, do velikog i ozbiljnog Associated Pressa, nitko nije spomenuo da bi Kolumbovo porijeklo moglo biti hrvatsko. Otkud vuče korijene, nepobitno ćemo doznati u listopadu kad će laboratorijski timovi objaviti nalaze DNA analize



„Je li Kristofor Kolumbo zaista bio iz Genove u Italiji? Ili je bio Španjolac? Ili je, kako kažu neke druge teorije, bio Portugalac ili Hrvat ili čak Poljak?“


Ovim je riječima prije nekoliko dana jedna od najvećih svjetskih novinskih agencija Associated Press (AP) započela vijest o tome kako je u tijeku DNK analiza ostatka čovjeka koji je ploveći na zapad htio doći do Indije i tako slučajno otkrio Europljanima novi kontinent, Ameriku.


Poznato je da su dokazi o Kolumbovom porijeklu prilično šturi, ali dovoljno jasni da među ozbiljnim povjesničarima postoji konsenzus o tome da je Kolumbo rođen u Genovi ili njenoj okolici. No, izostanak opširnije dokumentacije o Kolumbovoj obitelji, činjenica da je pisao isključivo na španjolskom, poneka kontroverzna tvrdnja na tu temu u stoljećima nakon otkrića Amerike, dovelo je do toga da se od 19. stoljeća spekulira manje o tome gdje je rođen, a više o tome otkud njegova obitelj vuče korijene.




Tako su  – s malo dokaza – čak i poznate povijesne ličnosti poput Salvadora de Madariage, povjesničara i pisca nominiranog za Nobela i poznatog lovca na naciste Simona Wiesenthala tvrdile da je Kolumbo sefardski, odnosno španjolski Židov. Pojavljivale su se teze o njegovom portugalskom, katalonskom, grčko-bizantinskom, sardinijskom, korzikanskom, pa i škotskom i norveškom porijeklu.


Američko portugalski kontroverzni povjesničar Manuel Rosa tvrdi da je Kolumbo sin poljskog kralja Vladislava III (Vladislav I. Jagelović), o čemu je napisao i knjigu. Problem da je poljski kralj po općeprihvaćenim povijesnim podacima ubijen od strane janjičara u bitki kod Varne sedam godina prije Kolumbova rođenja, Rosa je „prebrodio“ tvrdnjom da Vladislav nije poginuo u bitki već je nakon poraza pod zaštitom portugalskih templara otišao u egzil.


Svakojakih manje ili više nevjerojatnih teorija o Kolumbovom porijeklu je bilo, ali dosad, koliko je poznato, do velikog i ozbiljnog Associated Pressa, nitko nije spomenuo da bi Kolumbovo porijeklo moglo biti hrvatsko. Otkud su Kolumba povezali s Hrvatskom nakon prve rečenice teksta više nema ni riječi, pa samo možemo nagađati. Možda teorija ima veze sa spomenutim poljskim kraljem koji je do bitke s Turcima kod Varne 1444. bio i ugarsko-hrvatski kralj.


Druga moguća poveznica je ništa kredibilnija tvrdnja da su dio njegove posade u misiji otkrića Amerike bili Hrvati, odnosno vješti pomorci iz Dubrovačke republike. Doduše, tu tvrdnju su ponavljali i publicirali uglavnom opskurni hrvatski i američki povjesničari hrvatskog porijekla, također bez evidentnog dokaza, i nasuprot činjenici da postoji popis od 87 mornara na Santa Mariji, Pinti i Nini iz prve Kolumbove misije do karipskih otoka. Nijedan od njih ne nosi ime ili prezime koje bi moglo imati veze s Hrvatskom.


U svakom slučaju, ovo nije prvi put da se ovi krajevi, ničim izazvani, dovode u vezu s kontroverznim povijesnim događajima i osobama. Dovoljno se sjetiti tvrdnje meksičkog povjesničara Roberta Salinasa Pricea da Troja nije u Maloj Aziji već u hercegovačkoj Gabeli, a nije zgorega spomenuti i Marka Pola za kojeg mnogi u Hrvatskoj misle da je s Korčule, a ne iz Venecije.


U tekstu AP-a navodi se da se važan trenutak na putu otkrivanja Kolumbova porijekla dogodio 2003. godine kad se DNA analizom utvrdilo da ostaci u grobnici u seviljskoj katedrali zaista pripadaju slavnom istraživaču. No, nakon nekog vremena, tim sa Sveučilišta u Granadi obustavio je istraživanje pod objašnjenjem da DNA tehnologija (tog doba) još nije dovoljno precizna da nam preko malo uporabljivog materijala otkrije nešto više o Kolumbovim korijenima.


No, u međuvremenu, po riječima Joséa Antonija Lorentea, profesora forenzike na Sveučilištu Granada, tehnologija DNA analiziranja se radikalno poboljšala i daje precizne rezultate i na vrlo malim fragmentima koštanog materijala. AP prenosi Lorenteove riječi s online konferenciji za novinare da istraživači rade s četiri mala fragmenta kostiju Kolumba, sedam dijelova kosti i zubom njegova sina Fernanda, te desetak fragmenata kostiju u lošem stanju drugog sina Diega.


Fragmenti su poslani i laboratorijima za genetsku identifikaciju u Rimu i Firenci, te Meksiku i Sjedinjenim Državama.


Profesor Lorente je rekao da vjeruje u općeprihvaćenu teoriju da je Kolumbo bio iz Genove, ali projektom želi razriješiti neke “misterije … i proturječnosti” u povijesnim zapisima i dobiti  “što više informacija … tako da više nema nikakvog spora. ”


Je li Kolumbo Đenovežanin, Španjolac,…Škot ili Hrvat, nepobitno ćemo doznati u listopadu kad će laboratorijski timovi objaviti nalaze DNA analize.