Prema istraživanju objavljenom na portalu Nature Climate Change, u razdoblju od 1991. i 2018. godine, globalnom se zatopljenju pripisuje više od trećine svih smrtnih slučajeva u kojima je vrućina igrala ulogu.

Studiju, najveću te vrste, vodili su Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) i Sveučilište u Bernu u okviru Multi-Country Multi-City (MCC) mreže za suradničko istraživanje. Koristeći podatke sa 732 lokacije u 43 zemlje širom svijeta, istraživači su po prvi puta uspjeli dokazati stvaran utjecaj klimatskih promjena izazvanih čovjekom u povećanju rizika od smrtnosti zbog vrućine.

Procjene znanstvenika pokazuju da se čak 37% svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u posljednjim ljetnim razdobljima moglo pripisati zatopljenju planeta uslijed antropogenih aktivnosti, a najviše su zahvaćene Srednja i Južna Amerika (Ekvador i Kolumbija 76%) te Jugoistočna Azija (između 48% do 61%). Što se tiče većih gradova procjenjuje se 136 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje u Santiagu de Chile (44,3%), 189 u Ateni (26,1%), 172 u Rimu (32%), 156 u Tokiju (35,6%), 177 u Madridu (31,9%), 146 u Bangkoku (53,4%), 82 u Londonu (33,6%), 141 u New Yorku (44,2%) i 137 u Ho Chi Minhu (48,5%).

Autori studije ističu kako su njihovi nalazi dodatni dokaz potrebe usvajanja snažnih politika smanjenja daljnjeg zagrijavanja Zemlje, kao i provođenja intervencija za zaštitu stanovništva od nepovoljnih posljedica izloženosti toplini.

“Očekujemo da će udio smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i dalje rasti ako nešto ne poduzmemo u vezi s klimatskim promjenama ili se prilagodimo. Do sada se prosječna globalna temperatura povećala samo za oko 1 ° C, što je djelić onoga s čime bismo se mogli suočiti ako emisije nastave nekontrolirano rasti. “ – naglasila je doktorica Ana M. Vicedo-Cabrera sa Sveučilišta u Bernu.

Globalno zagrijavanje utječe na naše zdravlje na razne načine, od izravnih utjecaja povezanih s šumskim požarima i ekstremnim vremenskim prilikama, pa sve do promjena u širenju bolesti koje se prenose vektorima.