Foto: iStock
Ako imate dvije osobe iste dobi, iste težine, pušačkog statusa i krvnog tlaka, slične kvalitete prehrane, ali jedna pije više kave, manji rizik od demencije, odnosno Alzheimerove bolesti ima ona koji pije više kave
povezane vijesti
U nizu studija koje proučavaju utjecaj kave na ljudsko zdravlje, pojavila se još jedna utemeljena na ogromnim uzorcima i podacima skupljanim kroz dugi niz godina. Konkretno, ovaj put je riječ o istraživanju koju su poduzeli istraživači s niza znanstvenih ustanova, između ostalih sveučilišta Harvard, konglomerat bolnica i istraživačkih cenatara Mass General Brigham i znamenitog tehnološkog instituta MIT.
Na osnovu podataka o životnim navikama čak 131 tisuće osoba (Nurses’ Health studija kojim se pratilo zdravlje medicinskih sestara između 1976. i 2023. i Health Professionals Follow-up koje je pratilo muške zdravstvene radnike od 1986. do 2023.), istraživači su došli do zanimljive povezanosti pijenja kave i čaja (koji sadrži kofein) i incidencije Alzheimerove bolesti. S obzirom da su podaci prikupljani kroz skoro pola stoljeća, istraživači su mogli vidjeti kako prehrambene navike u srednjim godinama utječu na zdravlje mozga u starosti, što je ključno jer Alzheimerova bolest počinje desetljećima prije prvih simptoma.
Istraživanje je pokazalo da redovita konzumacija kofeina, prvenstveno kroz kavu i čaj, korelira s manjim rizikom od kognitivnog propadanja i razvoja Alzheimerove bolesti. Točnije, znanstvenici su došli do zaključka da ako imate dvije osobe iste dobi, iste težine, pušačkog statusa i krvnog tlaka, slične kvalitete prehrane, ali jedna pije više kave, manji rizik od demencije, odnosno Alzheimerove bolesti ima ona koji pije više kave.
Najveći benefiti primijećeni su kod ljudi koji konzumiraju umjerene količine, otprilike 2 do 3 šalice kave ili sličan ekvivalent čaja dnevno. Kofein može smanjiti nakupljanje beta-amiloida, proteina koji je glavni “krivac” za blokiranje komunikacije između neurona kod Alzheimera, umjerena konzumacija pomaže u održavanju zdravlja krvnih žila. Na kraju, redovita stimulacija kofeinom može poboljšati sinaptičku plastičnost, odnosno sposobnost mozga da stvara nove veze.
Osim kofeina čija je konzumacija povezana s manjim rizikom od bolesti mozga, istraživači napominju da bi još neke tvari mogle biti povezane s blagodatima za mozak. Naime, i kava i čaj sadrže i polifenole (antioksidanse) koji smanjuju upalne procese u mozgu i štite neurone od oštećenja.
Umjerenost je i ovdje istaknuta kao ključna. Dvije do tri šalice kave, odnosno oko 300 mg kofeina dnevno, navode se po statistici kao idealne, sve preko toga ne pojačava dobrobit za mozak, nego može samo izazvati druge zdravstvene probleme poput poremećaja spavanja, kardiovaskularnih i gastrointestinalnih problema.