Riemannova hipoteza

Zaposlenik Anthropica tvrdi da mu je AI riješio najpoznatiji matematički problem na svijetu

T.I.

iStock

iStock

Ako se pokaže točnim, riječ bi bila o jednom od najznačajnijih matematičkih postignuća u povijesti



Matematičar tvrdi da je uz pomoć umjetne inteligencije dokazao Riemannovu hipotezu, jedan od najpoznatijih i najzahtjevnijih matematičkih problema na svijetu. Levent Alpöge, zaposlenik tvrtke Anthropic, objavio je da je tijekom otprilike šest tjedana koristio njihov chatbot Claude kako bi sastavio opsežan dokaz gotovo 170 godina stare hipoteze.


Ako se pokaže točnim, riječ bi bila o jednom od najznačajnijih matematičkih postignuća u povijesti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da dokaz tek treba temeljito provjeriti i da bi taj postupak mogao potrajati mjesecima, piše BBC.


Nejavna verzija Claudea


Alpöge je svoju tvrdnju iznio u petak, dan nakon što je Anthropic debitirao na američkom tržištu kapitala. Pritom je naglasio da je dokaz pronašao uz pomoć nejavne verzije Claudea, a ne javno dostupnog modela.




Riemannova hipoteza nazvana je po njemačkom matematičaru Bernhardu Riemannu. Smatra se jednim od najpoznatijih neriješenih problema matematike, a odnosi se na raspodjelu prostih brojeva – brojeva djeljivih samo s jedinicom i samim sobom. Njezino rješenje moglo bi imati dalekosežne posljedice za različita područja matematike.


Alpöge je rekao da je u nedjelju izravno kontaktirao izvršnog direktora Anthropica Daria Amodeija i pitao ga kako može objaviti svoje otkriće.


“Precizno gledano, trenutak je užasan”, rekao je Alpöge, osvrćući se na burzovni debi tvrtke. Dodao je da bi, da je mogao, cijeli posao završio mnogo ranije.


“Jasno mi je da sam jedini odgovoran za osjećaj da jednostavno nisam mogao podnijeti još dulje čekanje. Postoji očito cinično tumačenje vremena objave, ali ono nije točno”, poručio je.


Cjelovit tekstualni dokaz koji je Alpöge sastavio u Lean programskom jeziku, namijenjenom formalnoj provjeri matematičkih dokaza, prema njegovim navodima ima više od 250.000 stranica.


Ugledni matematičar Terence Tao upozorio je da je provjera tek na početku i da će stručnjacima trebati vremena kako bi utvrdili je li dokaz valjan.


“Pretpostavljam da će proces proučavanja potrajati, iako u ovom slučaju barem imamo ljudskog autora s kojim možemo komunicirati i koji nam može pomoći u tom zadatku”, rekao je Tao u petak.


AI sve češće ulazi u područje vrhunske matematike


Ova tvrdnja dolazi u vrijeme kada tehnološke kompanije sve češće objavljuju da su njihovi sustavi umjetne inteligencije riješili ili ostvarili napredak u rješavanju složenih matematičkih problema koji su desetljećima odolijevali znanstvenicima.


OpenAI je u rujnu objavio da su njegovi zaposlenici, koristeći nejavnu verziju AI alata, uspjeli riješiti dio iznimno zahtjevnog problema povezanog s Navier-Stokesovim jednadžbama, koje opisuju gibanje fluida. Zadatak je, kao dio vježbe za treniranje umjetne inteligencije, povjeren skupini od više od 10.000 AI agenata, odnosno računalnih programa koji mogu djelovati donekle samostalno.


Dokaz koji je OpenAI objavio još nije potvrđen kao točan. Njegova objava izazvala je kritike u akademskim i matematičkim krugovima, među ostalim zbog načina na koji tehnološke kompanije predstavljaju takva postignuća.


I Anthropic je ranije objavljivao da je ostvario napredak u matematici i fizici. No dio matematičke zajednice upozorava da bi isticanje velikih otkrića, kojima tehnološke kompanije žele pokazati sposobnosti svojih komercijalnih proizvoda, moglo štetiti samoj znanosti.


“Svjedočimo općoj prijetnji intelektualnom radu, uz neusklađenost između rezultata korištenja umjetne inteligencije i njezine prvotne svrhe”, naveli su matematičari u zajedničkom pismu.


Mjesec dana nakon objave o Navier-Stokesovim jednadžbama, OpenAI je objavio da je ostvario rješenja, dokaze ili značajan napredak u još 372 neriješena problema iz napredne matematike.


I te će tvrdnje morati proći stručnu provjeru, a za utvrđivanje njihove valjanosti mogli bi biti potrebni mjeseci, pa i dulje razdoblje. Isto sada vrijedi i za Alpögeov pokušaj dokazivanja Riemannove hipoteze: bez neovisne matematičke potvrde još se ne može govoriti o riješenom problemu.