Samo u dobi između 13 i 17 godina danas je u Hrvatskoj na Facebooku oko 276 tisuća osoba. No upravo u ovoj brojci kriju se problemi – u Hrvatskoj je samo 250 tisuća djece u dobi od 13 i 17 godina, što znači da se preko 20 tisuća korisnika u ovoj dobnoj skupini lažno predstavilo
U jednu ruku, stan H33 u studentskom domu »Kirkland House« na Sveučilištu Harvard bio je tek još jedan studentski stan – gomile prljavog veša leže porazbacane po podu, skupa s poluispijenim limenkama Red Bulla i pokojeg piva (ipak je to Harvard). Domaće životinje koje vrijednim studentima u njemu redovno prave društvo možda nisu štakori, ali pauci i insekti koji se u takvom okruženju osjećaju dobrodošlo vjerojatno jesu. Gomile papira, otvorenih knjiga i kondoma koji nadobudno čekaju da budu upotrijebljeni u takvoj scenografiji ne ostavljaju puno mjesta sumnji, riječ je o životnom staništu muškog mladunčeta čovjeka, vjerojatno većem broju njih, sviju redom u adolescentskoj ili postadolescentskoj dobi.Pa ipak, stan H33 na Sveučilištu Harvard nije bio tek još jedan studentski stan. Fraza je otrcana, ali u ovom slučaju teško da postoji prikladnija – stan H33 na Sveučilištu Harvard mjesto je na kojem je promijenjen svijet kakvog smo dotad poznavali. Kada je u tom stanu tada devetnaestogodišnji Mark Zuckenberg 4. veljače 2004. godine pokrenuo ono što se s vremenom pretvorilo u Facebook, vjerojatno nije imao pojma što zapravo radi, i kakve će biti posljedice njegovog poteza.Moguće je, doduše, da se nadao kako će mu program za zbližavanje studenata donijeti nekakvu ozbiljnu zaradu, ta zato je i proveo noći pišući programske kodove za svoju socijalnu mrežu; zato je, uostalom, i došao na Harvard, da svoje programerske sposobnosti razvije te jednog dana temeljito unovči. No da će u roku od jedva pet-šest godsina postati bogatiji od, recimo, alfe i omege Applea, Stevea Jobsa – oca iPhonea, iPada, iMaca i vjerojatno apsolutno svega čiji naziv počinje malim slovom »i«, nakon kojeg slijedi veliko, ono slovo koje obično pravopisno mora biti takvo jer je u pitanju, rekosmo, naziv – Mark Zuckenberg nije o tome mogao niti sanjati.
Trebaš prijatelje?
Njegova ideja je zapravo bila smiješno jednostavna: osmisliti program koji će vam omogućiti dvije osnovne stvari: da pratite što vaši prijatelji rade, i da tim istim svojim prijateljima možete reći što radite vi, kako bi onda i oni mogli pratiti vas. Postojale su i prije Facebooka takozvane »socijalne mreže«, postojali su, recimo, MySpace ili Friendster – servisi koji su korisnicima omogućavali stjecanje prijatelja iz udaljenih krajeva svijeta zahvaljujući internetu, nešto poput dopisivanja, samo što su ovaj put pisma stizala brže. No Facebook je ovu ideju okrenuo naglavačke, i zaobišao megalomaniju koju internet neminovno nudi. Umjesto da preko Friendstera ili MySpacea tražite nove prijatelje u Maleziji, Australiji ili Sibiru, preko Facebooka ste mogli svoje stare prijatelje – koje, dakle, ne morate tražiti, jer oni su već tu – na novi način učiniti još većim dijelom svog života, nego što su to dotad bili. Nakon što ste s njima odgledali film i pozdravili se u kinu, mogli ste ih ponijeti sa sobom svojoj kući zahvaljujući Facebooku. Sjajna stvar, zar ne?Eh, da – postoji još jedna mogućnost koju Facebook nudi svojim korisnicima, ista ona koju je vjerojatno nudio Zuckenbergu i prvoj zajednici koja je na Facebooku postojala dok još nije izišao iz okvira Harvarda. Svako muško mladunče čovjeka što je tek nedavno ušlo u fazu reproduktivne zrelosti, nedovoljno iskusno u vještinama zavođenja – ili naprosto nedovoljno napucano samopouzdanjem da tek tako, onako usput priđe svakom ženskom mladunčetu iste vrste u jednakoj fazi reproduktivne zrelosti – svako je takvo muško mladunče, dakle, dobilo alat koji omogućuje flert s relativno sigurne udaljenosti, prikladno zaštićen kompjutorskim ekranom.
Najdruželjubiviji Malezijci
Iako nije trebao izaći izvan okvira Harvarda – tako barem danas tvrdi Zuckenberg – Facebook se svijetom proširio brže nego što su se Hrvatskom početkom devedesetih širili popisi srpskih terorista iz vaše zgrade. Danas Facebook nije još pošao u školu, ima samo šest godina, ali i to je više nego dovoljno da se njime koristi preko 500 milijuna ljudi, odnosno da se njegova materijalna vrijednost procjenjuje na 33 milijarde dolara. Zuckenberg, samo 20 godina stariji od svojeg čeda, ima 24 posto vlasničkog udjela u spomenutih 33 milijarde dolara.S uspjehom i slavom došle su, naravno, i neke ne pretjerano poželjne stvari. Ukucate li tako danas u Google na engleskom jeziku frazu »Facebook preuzima vlast nad svijetom!«, dobit ćete više od 30 milijuna rezultata. A o Zuckenbergu se pišu knjige i snimaju filmovi, u kojem ga se uglavnom prikazuje kao čovjeka koji gazi preko leševa da bi ostvario svoje ciljeve, osobu na granici sociopatologije.Danas statistička istraživanja kao da se natječu u pronalaženju novih, još zanimljivijih statistika vezanih uz Facebook. Tko provodi najviše vremena na njemu, tko ima najviše prijatelja… Prema jednom istraživanju, najdruželjubiviji ljudi na Facebooku su Malezijci, provodeći tjedno devet sati na Facebooku i družeći se pritom intenzivno s 233 prijatelja. Na drugom je mjestu Brazil, slijede Norveška, Poljska i Indonezija, dok Hrvatska, recimo, nije niti među prvih dvadeset.
Upitna sigurnost osobnih podataka
No to nikako ne znači da je Hrvatima Facebook nepoznata pojava, sasvim suprotno. Facebook u Hrvatskoj koristi oko 1,1 milijun ljudi, što je za državu od 4,5 milijuna ukupnog broja stanovnika itekako velik postotak – gotovo je svaki četvrti Hrvat na Facebooku. Samo u dobi između 13 i 17 godina danas je u Hrvatskoj na Facebooku oko 276 tisuća osoba. No upravo u ovoj brojci kriju se problemi – prema službenim podacima, u Hrvatskoj je samo 250 tisuća djece u dobi od 13 i 17 godina, što znači da se preko 20 tisuća korisnika u ovoj dobnoj skupini lažno predstavilo. Radi se vjerojatno o djeci mlađoj od 13 godina, djeci koju opasnosti na internetu vrebaju doslovno iza svakog ugla. Upravo to su danas najveće kritike Zuckenbergu i njegovu projektu, sigurnost osobnih podataka i sigurnost onih koji na Facebooku, zapravo, još ne bi trebali biti.Ruku na srce, između djetetova prelaska ceste, odlaska do škole i mogućeg boravljenja na Facebooku nema puno razlike, za sve to bi do određene dobi primarno morali biti odgovorni djetetovi roditelji. No Zuckenbergu to nimalo ne pomaže, kritike koje se svakodnevno slijevaju na njegov račun su sve veće i veće, vjerojatno je samo pitanje vremena kada će se podaci s Facebooka početi ozbiljno zloupotrebljavati – a danas se zbilja za vjerojatno svakog korisnika može naći načina da ga se povrijedi ili ozbiljno ošteti zahvaljujući podacima koje je o sebi dobrovoljno ostavio na najvećoj svjetskoj društvenoj mreži – i biti će zanimljivo gledati kakav odgovor sprema Mark Zuckenberg, milijarder i mladić kojeg još nekoliko godina dijeli od tridesetog rođendana.
Zuckenbergov prvi servis kojeg je pokrenuo, a koji će kasnije prerasti u Facebook, se zvao Facemash.com, i imao je jednu jedinu svrhu – pružiti priliku svojim korisnicima da ocijene koja je cura s faksa zgodna i privlačna, a koja nije. Isto se, naravno, nudilo i djevojkama, pa su ocjenjivale frajere. U samo dva sata nakon pokretanja, Facemash je imao više od 22 tisuće posjetitelja. Ubrzo su ga sveučilišne vlasti uklonile zbog remećenja privatnosti ocjenjivanih osoba, a kada je Zuckenberga reporter sveučilišnih novina zamolio za komentar te sitne kontroverze, Zuckenberg ga je – tada u svojoj devetnaestoj godini života – zamolio da se prvo javi njegovim odvjetnicima.
